Otvorenju su uz autore nazočili pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević, hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Ranko Vilović te brojni drugi gosti. Hrvatskom predstavljanju na ovogodišnjem sajmu pristupilo se kroz zadanost europskog konteksta.

"Polazimo od ideje da smo mi sada dio Europe, da je Europa kontekst u kojemu djelujemo i, umjesto da se stavljamo u europski kontekts, mi ga od sada zajedno stvaramo", kazao je Stojsavljević Hini u telefonskom razgovoru nakon otvaranja hrvatskog izložbenog prostora u Leipzigu.

Osim što će se na štandu predstavljati hrvatski autori, koji će kroz tribine, forume, predavanja, okrugle stolove i čitanja predstavljati svoja djela, u druženjima će sudjelovati i autori iz Europe. "Mi nećemo biti zasebni, nego ćemo pokušati zajedničkim snagama kroz okupljanja i ostalih autora iz Europe pokazati da smo mi dio Unije", pojasnio je Stojsavljević.

Na hrvatskom izložbenom prostoru predstavljaju se recentna hrvatska izdanja koja tematikom odgovaraju na ovogodišnju temu sajma - Prvi svjetski rat. Glavna knjiga koja se promovira je "Tamna strana Marsa: Hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat" Filipa Hameršaka objavljena u izdanju Naklade Ljevak, no tu su i "Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima" Milane Vuković Runjić (Vuković & Runjić), "Rod" Miljenka Jergovića (Fraktura), novo izdanje Ive Andrića (Školska knjiga) i druge.

Jedno od predstavljanja koje će se baviti središnjom temom sajma nazvano je "Prvi svjetski rat u tekstovima suvremenih autora iz Hrvatske, Srbije i cijele Europe", a donosi još dvije nove antologije koje obogaćuju znanje čitatelja o toj velikoj europskoj tragediji: "Achtung! Achtung! Hier spricht der Krieg" njemačkog autora Inga Langnera, te "Veliki rat; Prvi svjetski rat u zrcalu srpske književnosti i novinarstva" srpske autorice Gordane Ilić Marković.

Prvoga dana Sajma otvorena je i izložba fotografija Hassana Abdelghanija "Utonuli u sadašnjost 1914. godine", koje prikazuju nadgrobne spomenike s Mornaričkog groblja u Puli. Izložba donosi fotografije keramičkih slika s nadgrobnih spomenika a tema je prolaznost vremena. O izložbi su na otvorenju govorili autor i Stojsavljević, koji je kazao kako je riječ o "spomenaru ljudima".

Hrvatski će autori danas sudjelovati i na forumu po nazivom "Hrvatska kao nova članica EU-a: izgledi i izazovi" na kojemu će se govoriti o tome koliki je i kakav Europa izazov za Hrvatsku i obrnuto, kojemu će prethoditi uvodno izlaganje hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić. U razgovoru će sudjelovati i stručnjak za povijest južne Europe sa Sveučilišta u Leipzigu Wolfgang Hoepken, član njemačkog SPD-a i predsjednik društva Suedosteuropa Gernot Erler, švedski autor i novinar nastanjen u Hrvatskoj Richard Swartz, te hrvatski književnik Kristian Novak i srpski književnik – svojim djelom i biografijom vezan uz grad Pulu - Dragan Velikić.

Drugoga dana Sajma održat će se razgovor dramskih umjetnika Ivane Sajko i Vladimira Stojsavljevića na temu "Što može današnje kazalište, a knjiga ne može?", u sklopu kojeg će Ivana Sajko upriličiti scensko čitanje svoga komada "Prizori s jabukom" na hrvatskom jeziku, dok će prijevod na njemački čitati Thorsten Giese. U okviru programa "Književni život u državama bivše Jugoslavije: O ženama i književnosti, književnoj kritici i književnim nagradama – Uzbudljiv pogled iza kulisa književne produkcije" u razgovoru će sudjelovati četvero autora iz zemalja bivše Jugoslavije: Ivana Simić Bodrožić, Gabriela Babnik, Saša Ilić i Svetlana Slapšak.

U programu "Novi romani iz (ne više toliko) novih članica Europske Unije, Hrvatske i Slovenije – sretan slučaj za čitatelje", na hrvatskom će se štandu publika imati priliku upoznati se s trima romanima nedavno prevedenim na njemački jezik: "Sjajno mjesto za nesreću" Damira Karakaša, "Igra" Stanke Hrastelj i "Jugoslavija, moja domovina" Gorana Vojnovića.

U večernjem programu u organizaciji Tradukija i Tranzyta, koji će moderirati Alida Bremer i austrijski pisac Martin Pollack, a koji obuhvaća čitanje tekstova zaboravljenih književnih klasika iz srednje i istočne Europe na temu Prvoga svjetskog rata, projekciju arhivskih fotografija i diskusiju, čitat će se između ostalog i iz djela Miroslava Krleže.

U sklopu programa "Neobični putevi i jezični eksperimenti u mladoj prozi iz Hrvatske i Lihtenštajna", na pitanje "Kako napisati neobičnu, originalnu, pametnu i usto napetu knjigu?" pokušat će odgovoriti hrvatski književnik Kristian Novak, koji će predstaviti svoj prvi roman "Črna mati zemla", te lihtenštajnski autor Maurus Federspiel sa svojim romanom "Feind" (Neprijatelj). O još jednom zanimljivom pitanju: "Postoji li 'jugoslavenski kulturni prostor' i nakon raspada Jugoslavije?" na okruglom će stolu raspravljati književnici iz Hrvatske, Slovenije i Srbije - Vladimir Stoisavljević, Aleš Debeljak i Svetlana Slapšak.

U organizaciji Hrvatske dječje knjige i Hrvatskog društva za djecu i mlade na Sajmu će se predstaviti i pisci za djecu i mlade Želimir Hercigonja i Robert Mlinarec.

Zadnjeg dana Sajma 16. ožujka Hrvatska na svojem štandu organizira "Obiteljski dan" u sklopu kojega će biti otvorena izložba hrvatskih tradicijskih igračaka - frulica, konjića i klepetaljki - koje su pod zaštitom UNESCO-a, ostvarena u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu. Sudjelovat će i direktor Sajma u Leipzigu Oliver Zille, a tom će prilikom biti najavljeno hrvatsko sudjelovanje na Sajmu dječjih knjiga u Bologni, koji se održava od 24. do 27. ožujka.

Hrvatski se štand nalazi u susjedstvu slovenskog i češkog, a preko puta mu je štand mreže Traduki, na kojemu će biti organiziran dio događanja. Organizator hrvatskog štanda na Sajmu je splitska Udruga KURS, koja je dio mreže Traduki, čijim je službenim partnerom Ministarstvo kulture RH postalo koncem 2011.

Sajam knjiga u Leipzigu svečano je otvoren u srijedu navečer dodjelom nagrade za europsko razumijevanje indijsko-britanskom povjesničaru i publicistu Pankraju Mishri.