Izložba, koju je otvorio ministar kulture Božo Biškupić, obuhvaća 98 djela većinom iz fundusa Moderne galerije i drugih muzejsko-galerijskih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Ta djela, nastala od 1879. do 1921., pokazuju izbor slikarovih žanrova i pravaca, a zagrebačka će publika moći vidjeti i rijetko izlagana platna - aktove 'Velika Iza' i 'Ružičasti san' te portret zastupnika Vrankovića.

Izložba, koju su organizirali Moderna galerija, Galerija Klovićevi dvori, uz novčanu potporu ministarstva kulture i zagrebačkoga ureda za kulturu, bila je postavljena i u Gemeentemuseumu u Haagu, a u tri i pol mjeseca vidjelo ju je oko 50 tisuća posjetitelja.

Autor izložbe, povjesničar umjetnosti i jedan od boljih poznavatelja Bukovčeva stvaralaštva Igor Zidić, naglasio je da je naša vodeća povjesničarka umjetnosti Vera Kružić-Uchytil pripremila dvije velike Bukovčeve izložbe i veliku monografiju.

Haag je, dodao je Zidić, bila prva velika Bukovčeva provjera na zapadu nakon izložbe u Češkoj u kojoj je veliki majstor djelovao kao profesor na akademiji likovnih umjetnosti. Poznato je da je Bukovac i umro u Pragu 1922., ali je češkoj javnosti ostao nepoznat do danas. Mi smo mala zemlja koja ima najbolja Bukovčeva djela, ali bez toga ne bi bilo ni praške, ni haaške izložbe, dodao je.

Naglasio je da je Bukovac bio slikar građanskog društva, odnosno Hrvatske svoga vremena. Slikao je ljude iz visokih slojeva jednako kao i običan puk. Osim portreta koje je označilo njegovo slikarstvo, Bukovac je poznat i po aktu koji je, po Zidićevim riječima, u njemu našao svoga pravog interpretatora.

Govoreći o odnosu Hrvatske prema Bukovcu, s obzirom na to da je u njoj proveo samo 13 godina, Zidić je citirao pokojnoga književnog kritičara Veselka Tenžeru koji je svojedobno zapisao da će Hrvatska opstati samo po 'zlatnoj ruci' bilo da je riječ o ruci Vlahe Bukovca ili Mate Parlova.

Zidić je ponovio da je ljudski lik bio nepotrošiv izvor Bukovčeva nadahnuća, toga velikog portretista i pejzažista.

U Zagrebu je zadnja velika Bukovčeva retrospektiva održana prije 20-ak godina, a ovo je svojevrsno redefiniranje njegova opusa, istaknuo je.

Haaška izložba Bukovčevih djela bila je uzvratna izložba onoj koja je 2006. otvorena u Klovićevim dvorima pod nazivom 'Van Gogh, Mondrian i haaška slikarska škola'.

O izložbi su govorile i ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter-Plančić i ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin. Izložba je otvorena do 28. veljače.