Izložbu je otvorio ministar kulture Zlatko Hasanbegović istaknuvši kako ona na "poseban način razotkriva slikarski opus obilježen bogatstvom ideja kojima je Nives Kavurić-Kurtović stvorila vrijedan dio suvremene hrvatske umjetnosti, a njezin doprinos hrvatskoj umjetničkoj sceni isčitavamo u fantazmogoričnom rukopisu, propitivanju prostora i filozofskome poimanju svijeta koji nas okružuje".

Nives Kavurić-Kurtović, rekao je ministar Hasanbegović, nenadmašna je umjetnica senzualnog rukopisa - konglomerata boja i znakova, svjetla i mrakova, ploha i prostora snage uma i pokreta ruke.

Ministar kulture zaželio je umjetnici, koja nije bila na otvorenju svoje retrospektivne izložbe, još mnoge godine ispunjene plodnim umjetničkim radom, a Galeriji Klovićevi dvori da nastavi ulogu promicatelja suvremenoga stvaralaštva i ustraje u organizaciji tematskih, kulturoloških, monografskih, kiparskih, slikarskih i drugih izložbia .

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić smatra kako se doista radi o predivnoj izložbi. Zahvalio je autoricama Koraljki Jurčec Kos i Danijeli Marković, koautorici Margariti Sveštarov Šimat, te obitelji Kurtović za pomoć u realizaciji izložbe, a na posudbi djela trima zbirkama - Biškupić, Brogyani i Hanžeković.

Jurčec Kos - Nives Kavurić-Kurtović prva je dama hrvatskoga slikarstva

Nives Kavurić-Kurtović prva je dama hrvatskoga slikarstva, istaknula je koautorica izložbe Koraljka Jurčec Kos i dodala je kako je umjetnica "kraljica iskrenosti i ljepotica s osam čula". Napomenula je kako je citirala riječi koje nisu njezine, već riječi povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara koji su pratili umjetnicu na njezinu stvaralačku putu koji traje 54 godine. Jurčec Kos izrazila je nadu da je izložba uspjela "ispreplesti priču koja nas zaista može ispuniti i koja donosi ono što bi i umjetnica najviše željela - kreativnost, zadovoljstvo, radost, optimizam i životnu dramu što se može pratiti od prve do posljednje slike na izložbi".

Povjesničarka umjetnosti Margarita Sveštarov Šimat posvjedočila je kako je se suočiti s opusom Nives Kavurić-Kurtović gotovo kao suočiti se sa samim sobom jer je riječ o jednom velikom i veoma smjelom i buntovnom umjetničkom opusu, punom protesta prema životu, ali i obilježenim pomirenjem, humorom i ironijom.

Podsjetila je na razdoblja kada je Nives Kavurić-Kurtović, među kojima i na ono u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića, te ustvrdila "kako je u nekoliko godina dok je još bila u radionici Krste Hegedušića 'osvojila' vlastitu slobodu i prostor jedne od najljepših likovnih rečenica, jer je njezin opus svojevrsno štivo ako razmišljamo o slikama kao rečeničnim nizovima". Dodala je kako je riječo "o opusu empatije" te kako se svi možemo poistovijetiti s riječima umjetnice -"Ne pristajem biti slučajem i ne pristajem biti slučajnošću".

Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin istaknula je kako se nalazimo pred retrospektivom "sliko-crteža, odnosno slika kojima dominira crtež autorice koja propituje stanja duše i njezine mijene od rođenja do zalaska sa životne scene o čemu svjedoči i svako pojedinačno djelo, a posebice je to potencirano u njezinu bavljenju bitkom kojim su se nakada bavili filozofi, a u današnje smo se vrijeme nekako 'otisnuli' od tih tema".

Djelo Nives Kavurić-Kurtović , ocijenila je Kusin, prožeto je dubokom filozofijom koja je slikovno iscrtana baš kao što su srednjovjekovni fresko-majstori ispisivali na zidovima crkava biblijske teme, a umjetnica propituje druga duševna stanja iz kojih na ovoj retrospektivi možemo isčitati smisao našega života i propitivati se o smislu vlastita života.

Nives Kavurić–Kurtović rođena je u Zagrebu 1938. godine gdje je i diplomirala grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti 1962. godine u klasi profesora Frane Baće. Po završetku Akademije sudjelovala je na Majstorskoj radionici Krste Hegedušića, a bila je aktivna članica Galerije Forum. Profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu postala je 1983. godine, a redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1997. godine. Za svoj rad višestruko je nagrađivana.

Izložba će se moći razgledati do 29. svibnja.