Nacionalna smotra umjetničkog stvaralaštva - 51. zagrebački salon, svečano otvoren u četvrtak u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, donosi pregled stvaralaštva gotovo 50 vizualnih umjetnika i umjetnica koji se u svojim radovima bave kritičkim iščitavanjem humanizma uslijed gorućih problema suvremenosti obilježene društveno-političkim previranjima i migrantskom krizom
Renomiranu nacionalnu izložbu koja se od 1966. održava u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), Udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) te Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) uvodno je najavio predsjednik HDLU-a Josip Zanki.
Istaknuo je kako je riječ o tradiciji započetoj s prvim izdanjem Salona održanog 1966., pri čemu se iz godine u godinu izmjenjuju postavi naizmjence posvećeni recentnim umjetničkim ostvarenjima iz područja vizualnih umjetnosti, arhitekture i urbanizma, te primijenjenih umjetnosti i dizajna.
Ove godine Salon je posvećen vizualnim umjetnostima, što je i temeljna zadaća HDLU-a, a to je promicanje hrvatske likovne i multimedijalne umjetnosti, kazao je Zanki.
Istaknuo je kako 'Salon nije samo jedna 'review' izložba, to je mjesto gdje bi se prvenstveno trebale generirati nove vrijednosti u hrvatskoj likovnoj vizualnoj umjetnosti'. 'Stvaranje novih umjetničkih djela, to je smisao Salona, a ove se godine održava s velikom temom problema izbjeglica, i to ne ovih ili onih izbjeglica, i na tome autoricama čestitam', poručio je.
U svojem 51. izdanju, prema kustoskoj koncepciji Suzane Marjanić i Marijane Stanić, Zagrebački salon u Galerijama Prsten i Bačva Meštrovićeva paviljona do 17. srpnja donosi radove 34 natječajem odabranih umjetnika i umjetnica, dok su ostali pozvani.
Sukladno koncepciji 'Izazovi humanizmu', Salon predstavlja kritičko iščitavanje humanizma umjetnika kao što su Grgur Akrap, Marija Ančić, Iva-Matija Bitanga, Tomislav Brajnović, Marijan Crtalić, Željka Cupek, Damir Čargonja, Tajči Čekada, Tanja Dabo, Vitar Drinković, Sandro Đukić, Martina Grlić, Igor Grubić i drugi, dok su pozvani umjetnici Milijana Babić, Lana Čmajčanin, Tomislav Gotovac aka Antonio G. Lauer, Sanja Iveković, Adela Jušić, Zoran Pavelić, Franc Purg, Sandra Sterle i Vlasta Žanić.
Autorica koncepcije Marijana Stanić kazala je kako se tema izazova humanizmu nametnula uslijed aktualne izbjegličke, ekonomske, pa i moralne krize.
'Zanimalo nas je na koji način vizualizirati dobro i zlo naših dana u mediju vizualne umjetnosti. Odgovore smo potražili i prezentirali tom izložbom kroz 46 umjetničkih projekata u svim medijima umjetničkog izražavanja uključujući performans, slikarstvo, audio i video instalacije itd', napomenula je.
Marjanić je istaknula da je ono što je kao kulturna antropologinja u svim obuhvaćenim radovima mogla iščitati 'duboki totemizam koji govori o tome da su sve države još uvijek klanovi, a svaki klan ima svoju zastavu zbog kojih se vode brojni ratovi'.
Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je istaknuo kako je riječ o manifestaciji duge tradicije koja odabranom temom apsolutno korespondira s vremenom u kojem živimo. 'Organizatori izložbe ove godine bolju temu nisu mogli naći u aktualnom političkom trenutku', poručio je gradonačelnik.
'Hommage' nedavno preminulom Galeti
U okviru 51. zagrebačkog salona u Galeriji Proširenih medija (PM) HDLU-a u četvrtak je paralelno otvorena i izložba 'Posljednji materijali: Hommage Galeti', posvećena multimedijalnom umjetniku i filmašu Ivanu Ladislavu Galeti (1947.-2014.), dobitniku Grand Prixa 48. zagrebačkog salona za rad 'Višestruki autoportret u nestajanju'.
Prema kustoskoj koncepciji Tee Hatadi, uz Galetine video radove nastale u produkciji Hrvatskog filmskog saveza, izložbi su svojim radovima doprinijeli Tihomir Milovac, Stipe Babić, Marko Golub, Igor Juran, Branka Cvjetičanin i Sandro Đukić te Vlasta Delimar i Milan Božić.
Kustosica izložbe Hatadi zahvalila je svima koji su pomogli u realizaciji te izložbe posvećene prerano preminulom umjetniku Galeti.
Obje izložbe uključene su u program festivala Design District Zagreb, a njihovo su svečano otvorenje pratili performansi umjetnika Josipa Pina Ivančića, Ive-Matije Bitange, Marijana Crtalića i Vlaste Žanić, a sve je zaokruženo glazbenim programom prema ideji i koncepciji mirovnog aktivista i DJ-ja Marija Kovača.
Izložbe se mogu pogledati do 17. srpnja, a u suradnji s Centrom za ženske studije, Institutom Ruđer Bošković, Institutom za migracije i narodnosti, Institutom za etnologiju i folkloristiku, Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Sveučilištem u Zadru i Veleučilištem Vern u Zagrebu, 51. zagrebački salon obuhvaća i bogat popratni diskurzivni program razgovora i izlaganja na temu 'Prevladavanje diskriminacije – izazovi humanizmu'.
