S Pamelom Anderson i Srećkom Horvatom razgovarao je povjesničar David Broder povodom prosvjeda 'žutih prsluka' u Francuskoj koje i filozof i glumica javno podržavaju.

Na pitanje što joj osobno znače prosvjedi, koji su izazvali brojne negativne komentare, Anderson, koja od početka ove godine živi u Francuskoj, navodi da je htjela shvatiti što stoji iza nasilja prosvjednika.

'Nekoliko dana nakon što su prosvjedi počeli u Francuskoj, otputovala sam u Milano. Tamo je (talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo) Salvini govorio kako je 'Macron problem Francuza'. Ja to vidim drugačije. Mislim da je to europski problem. Na isti način na koji je porast ksenofobije u Italiji europski problem. Ne samo talijanski. Malo prije nego što sam stigla u Italiju, vodećem talijanskom kuharu Vittoriju Castellaniju rekli su da ne koristi 'strane recepte' u svojoj televizijskoj emisiji. Obožavam talijansku hranu, ali što je talijanska ili bilo koja druga kuhinja bez 'stranih utjecaja'?' Vjerujem i da sam Salvini voli 'stranu hranu'', rekla je Anderson, a Horvat je dodao kako je to sjajna detekcija problema.

'Počelo je još 2009., kampanjom Silvija Berlusconija protiv 'ne-talijanske' hrane u Italiji. To je kontinuiran proces 'normalizacije', polagano uvođenje mjera ili čak zakona koji će se u skoroj budućnosti činiti 'normalnima'. Ako se dobro sjećam, upravo je Vittorio Castellani prije deset godina isticao kako ne postoji autentična 'talijanska hrana' jer je rajčica iz Perua, a špageti su iz Kine. Dakle, bez stranih utjecaja 'talijanska hrana' bi doslovno imala drugačiji okus. Kad govoriš da Salvini vjerojatno voli 'stranu hranu', onda zapravo imenuješ pravi problem', pojasnio je Srećko Horvat.

Macronovo obraćanje 'žutim prslucima' iz njegovog zlatnog salona pokazuje koliko su malo političke elite povezane s ljudima, dodao je.

'Kad Macronov ministar pokušava objasniti razliku između siromašnog radništva i političke elite i pritom se žali kako večera u Parizu košta '200 eura, bez vina', to je još jedan znak nepovezanosti elita s ljudima. 'Žuti prsluci' vjeruju da su u pravu i da Macron ne živi u 'stvarnom svijetu'. U isto vrijeme, ovih ste dana mogli vidjeti nešto što kao da dolazi iz neke druge stvarnosti, grafit koji kaže jednostavno: 'Pamela Anderson, predsjednica!'', komentirao je Horvat.

S obzirom na to da je Pamela Anderson već dugo jako angažirana oko problematike ekologije, Broder ju je pitao što misli o navodima francuskih dužnosnika i nekih medija da prosvjednici u Parizu ignoriraju potrebe za zaštitom okoliša.

'Ne vjerujem da bi siromašni trebali plaćati zbog klimatskih promejna. Ipak, oni jesu ti koji plaćaju najvišu cijenu. Neki kažu da su prosvjednici u Francuskoj prosvjedovali kako bi mogli nastaviti zagađivati planetu. Osobno ne vjerujem da je tako. Prosvjeduju jer bogati uporno uništavaju planetu, a siromašni za to plaćaju', rekla je dodajući da su prosvjedi počeli kad je predsjednik Macron najavio povećanje poreza na dizelska goriva s namjerom da se dizelski automobili ukinu do 2040.

'Ali je francuska vlada dugo godina ohrabrivala ljude da kupuju aute na dizel-gorivo pa ih je, primjerice, 2016. 62 posto bilo takvih (....). Ne čudi onda da su ovu novu politiku mnogi doživjeli kao potpunu izdaju. Nabavka novog auta za Macrona i njegove ministre vjerojatno i nije nešto posebno, ali je preteško mnogima koji su već financijski rastegnuti. Mnogi siromašni bez automobila neće moći na posao, osobito ako nije pouzdan javni prijevoz. Mnogi stariji neće moći u trgovinu ili u doktora', pojasnila je Anderson.

Horvat je komentirao da takav problem ima i Njemačka, u kojoj mnogi gradovi brane korištenje auta na dizel-gorivo.

'Ali znate gdje će ih izvesti? Većinom na Balkan i u istočnu Europu. I ne možette kriviti ljude što kupuju ovakve automobile. Jeftiniji su, a ljudi već žive u teškim uvjetima. Uvijek je takav slučaj s kapitalizmom; nemate samo interni rascjep - unutar zapadnoeuropskih društava, bogatih i siromašnih, nego i onaj između centra i periferije Europske unije', upozorio je Horvat dodajući da je zrak u području odakle on dolazi i okolnim zemljama puno zagađeniji nego što je u Zapadnoj Europi.

'Ako pogledate karte, vidjet ćete da Njemačka, Francuska, Belgija, Portugal, Španjolska i dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva imaju bolju kvalitetu zraka od Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Bugarske i Poljske, u kojima je zrak zagađen. Tijekom ovih zimskih mjeseci, kriza zagađenosti zraka u Sofiji i Sarajevu postaje novo normalno. I dok Zapadna Europa napreduje prema 'zelenoj tranziciji', ekonomije zemalja istočne Europe još uvijek se uvelike oslanjaju na iskorištavanje rezervi ugljena. U isto vrijeme, unatoč svojoj Energiewende, Njemačka se i dalje uvelike oslanja na uvoz fosilnih goriva. Kad se sve to uzme u obzir, rješenje trenutnog problema nije nacionalno bazirana 'zelena tranzicija'. Treba nam dogovor na europskoj, štoviše, na globalnoj razini. Treba nam Green New Deal', poručuje Horvat.

Broder je Anderson pitao i o tome zašto podržava lidera britanske ljevice Jeremya Corbyna i ideju 'Lexita', Brexita organiziranog na način da brani obične ljude.

'Europsku uniju treba potpuno reformirati. Europa zaslužuje puno bolji oblik organizirane suradnje. Zaista bih podržala pokušaj Ujedinjenog Kraljevstva da stvori alternativu za Europu, ali zagovaranje nacionalističkih tendencija nije alternativa. Jedini put do slobode je putem zajedničke borbe neprivilegiranih, a to uključuje i strane radnike. Trenutni dogovor koji predlaže Theresa May ne nudi takvu alternativu. Šalila sam se da bih sama bolje ispregovarala taj sporazum, nakon godina pregovaranja u Hollywoodu. Bolje bih se od nje dogovorila s Michelom Barnierom (glavnim europskim pregovaračem za Brexit)', kaže Anderson u intervjuu dodajući da rješenje za Brexit nije drugi referendum, nego izbori.

'Nadam se da će Jeremy Corbyn biti idući premijer', rekla je.

Na pitanje zašto su se ljudi toliko iznenadili što progovara o aktualnim političkim pitanjima, unatoč njenom stalnom aktivizmu, Srećko Horvat komentirao je da je to vjerojatno zato što ju većina i dalje poistovjećuje sa serijom 'Baywatch' i Playboyem.

'Ali zato to i nije ljepota svega toga? Seriju 'Baywatch' svaki je tjedan gledalo 1,1 milijardu ljudi u 148 zemalja, i ako je to Pameli dalo platformu da podigne svoj glas, ne samo da komentira nego i da intervenira u današnji politički krajolik, trebali bismo to prihvatiti', rekao je Horvat dodajući da su njegovoj sestri i njemu tijekom rata u Jugoslaviji 1990-ih prizori iz serije 'Baywatch' bili jedini način da pobjegnu u moguću i željenu budućnost.

'Nema kulture bez popularne kulture', upozorio je.

'Plaža. Kalifornija. Eskapizam. Bila sam dio toga. Ali to mi daje privilegiju i priliku da progovorim o mnogim stvarima u koje vjerujem', rekla je Anderson dodajući da sanja o društvu u kojemu ljudi imaju neutaživu glad za knjigama i umjetnošću.

'U svojim smo srcima i umovima odgovorni za glazbu i umjetnost, ne za PlayStation. Ljudska povezanost izumire. Kad zaboravimo kako voditi ljubav, tada zaboravljamo jedni na druge. Borimo se zajedno. I učimo zajedno', poručila je Pamela Anderson.