'Peto evanđelje' Ian Caldwell (Profil; preveo Dražen Čučić)

U Vatikanu 2004., kada je papa Ivan Pavao II. pred kraj svog života poželio da se katolici i pravoslavci opet ujedine, otvara se izložba koja se priprema u najvećoj tajnosti. Svega tjedan dana prije otvaranja kustos izložbe ubijen je, a iste noći provalnici upadaju u dom grkokatoličkog svećenika oca Alexa koji živi u Vatikanu s petogodišnjim sinom. Nakon što se istraga nađe u slijepoj ulici, otac Alex počinje sam istraživati, ali kako bi pronašao ubojicu, mora otkriti kustosovu tajnu povezanu s najpoznatijom kršćanskom relikvijom, ali i samim vrhom Vatikana.

'Peto evanđelje' drugi je roman američkog pisca Iana Caldwella. Radnja ovog uzbudljivog djela koje se istodobno čita i kao potresna obiteljska priča o žrtvovanju i oprostu u cijelosti je smještena u Vatikanu. Bestseler New York Timesa postao je čim je izašao. U pitanju je savršeno štivo za one koji vole čitati o mračnim vatikanskim zavjerama, napeti triler o braći svećenicima uhvaćenima u mrežu zakulisnih igara Vatikana.

Ian Caldwell 2004. sa svojim srednjoškolskim prijateljem Dustinom Thomasonom objavio je debitantski roman 'Pravilo četvorice' koji je postao izdavačka senzacija te je prodan u gotovo dva milijuna primjeraka samo u SAD-u i preveden na 35 jezika.

'Skitnje do Santiaga: bilješke modernog hodočasnika po Španjolskoj' Cees Nooteboom (Fraktura; preveo Radovan Lučić)

Prozaik i esejist, pjesnik i putopisac Cees Nooteboom jedan je od najvažnijih suvremenih europskih književnika i veliki zaljubljenik u Španjolsku.

U jednome od svojih najznačajnijih djela 'Skitnje do Santiaga' Nooteboom putuje prema Santiagu de Composteli, drevnom hodočasničkom stazom koja je promijenila svjetsku povijest, prateći tragove velikih figura španjolske prošlosti (Cida i Cervantesa, Velázqueza i Zurbarána, Ivane Lude i cijele galerije ukletih Habsburgovaca) te posjećujući mjesta u kojima se kovala sudbina te veličanstvene zemlje. Nooteboom putuje i zapisuje, a u njegovim bilješkama modernoga hodočasnika otkrivamo dubinu i inteligenciju povjesničara, hrabrost pustolova i strast pjesnika – putnika koji prošlost i sadašnjost našega svijeta majstorski čita skićući se između Andaluzije i Baskije, Katalonije i Kastilje, poručuju iz Frakture.

Cees Nooteboom rođen je 1933. u Den Haagu. Od sedamnaeste se počeo bavio novinarstvom, a ubrzo je objavio i prvi roman 'Filip i ostali' (Phillip en de anderen, 1955.). Do sada je objavio brojne knjige poezije, proze, putopisa i eseja. Dobitnik je brojnih književnih nagrada: za roman 'Rituali'(Rituelen) primio je Bordewijk Prize i Pegasus Prize, za roman 'Priča koja slijedi('Het volgende verhaal) europsku nagradu Aristeion, za djelo 'Berlinske bilješke'(Berlijnse notities) dobio je Njemačku književnu nagradu povodom 3. listopada itd. Njegova djela prevedena su na više od dvadeset svjetskih jezika.

'Kepler' John Banville (Naklada Ljevak; preveo Marko Maras)

Johannes Kepler, rođen 1571. u južnoj Njemačkoj, bio je jedan od najvećih svjetskih matematičara i astronoma. Ovaj roman dočarava njegov život i njegovu nevjerojatnu volju da rasvijetli orbite planeta i geometriju svemira, dok ga vjerski ratovi i kućne trzavice tjeraju iz progonstva u progonstvo. S druge strane, knjiga opisuje okrutnu stvarnost renesansnoga svijeta, punog mašte i smionosti, ali izgrađenog na siromaštvu, bijedi i tiranskoj moći careva.
Pisati roman o povijesnoj osobi često je rizičan pothvat zbog unaprijed zadanih okvira koje faktografija nameće stvaralačkoj imaginaciji. Ali dobar pisac, poput irskoga spisatelja Johna Banvillea, može upravo tu otežavajuću okolnost pretvoriti u prednost. Roman prikazuje Keplera kao brižna sina, ljubomorna oca i preobražava ga u pronalazača temeljnih zakona o kretanju planeta – zakona koji se bez sumnje mogu svrstati među najblistavije domete ljudske misli.

John Banville rođen je 1945. u Wexfordu u Irskoj. Kritika ga smatra jednim od najboljih suvremenih irskih pisaca i najvrsnijih stilista engleskoga jezika, o čemu svjedoči i ova knjiga. Njegova djela, kao što su 'More', 'Knjiga dokaza', 'Svjetlost iz davnine' ili trilogija o znanstvenim revolucijama – knjige o Koperniku, Kepleru i Newtonu – spadaju među rijetke dragulje modernističkog pisanja koja svojim motivima i pripovijedanjem podsjećaju na najveće književne klasike poput Prousta ili Nabokova. 'More' je nagrađeno Bookerom, a 'Kepler' je dobio Guardianovu nagradu za prozu.

'Papa Franjo - Ova ekonomija ubija' Giacomo Galeazzi i Andrea Tornielli (Verbum; preveo Branko Jozić)

Zašto papu Franju napadaju kada kritizira suvremenu ekonomiju i staje u obranu siromašnih prozivajući ga neznalicom ili čak marksistom? Takvi i slični komentari dolaze od pojedinih libertarijanskih ekonomista, ali i iz nekih katoličkih krugova. No je li ovaj Papa doista protiv kapitalizma i bogatstva? Što je to što on naziva ekonomijom isključivanja i nejednakosti? Zašto se zalaže za odbacivanje apsolutne autonomije tržišta i financijskih špekulacija? Postoji li u tomu kontinuitet crkvenoga socijalnog nauka ili je papa Franjo svojom oštrom kritikom kapitalizma učinio presedan u odnosu na svoje prethodnike?

Na sva ta pitanja detaljno odgovara ova iznimna knjiga koja donosi precizan i sveobuhvatan pregled Franjina učenja o odnosu između ekonomije i evanđelja. Knjiga sadrži i intervjue s dva ugledna ekonomska stručnjaka te ekskluzivni intervju s papom Franjom o kapitalizmu i socijalnoj pravednosti.

Giacomo Galeazzi, politolog i novinar, poznati je vatikanist i autor talijanskoga dnevnika La Stampa i portala Vatican Insider. Autor je i suautor više publicističkih djela. Andrea Tornielli njegov je kolega iz La Stampe, ugledni vatikanist kojega smatraju jednim od ponajboljih svjetskih stručnjaka za crkvene teme. Surađuje s raznim talijanskim i međunarodnim časopisima. Autor je niza knjiga o crkvenim temama.

'U vječnoj borbi sa sotonom' Donald Ray Pollock (OceanMore; preveo Marko Kovačić)

Nakon Drugoga svjetskog rata razvojačeni Willard Russell vraća se s Južnog Pacifika noseći u sebi jezive uspomene. Kad se autobus koji ga vozi u rodno zapadnovirdžinijsko mjesto zaustavi u zalogajnici u mjestu Meade u Ohiju, zaljubi se u konobaricu Charlotte. Stiže kući, no uskoro odlazi u Meade zaprositi Charlotte. Vjenčaju se i nakon tri godine rodi im se sin Arvin. Charlotte se poslije razboli, a Willard je po svaku cijenu želi spasiti. No kako i čime udobrovoljiti Boga da Charlotte ozdravi?

U ovome slojevitom romanu pojavljuje se galerija čudnovatih, ali i čudovišnih likova koja obilježava ruralnu Ameriku pedesetih godina 20. stoljeća. Od para bizarnih propovjednika čiji je fanatizam jednog od njih bacio u invalidska kolica, korumpiranog šerifa, bračnog para psihopata koji godišnje odmore provodi zavodeći i ubijajući mlađe autostopere, svećenika pedofila do nastranih i disfunkcionalnih svih vrsta.

U romanu 'U vječnoj borbi sa sotonom' Donald Ray Pollock stvorio je mračni portret ljudske prirode, majstorski pokazao što se događa kada nema ničeg u što bi se vjerovalo, a svjetlo nade jedva se nazire.