Francuski klasik, spisatelj, filozof i povjesničar Voltaire odslužio je 11 mjeseci zatvorske kazne u ozloglašenoj tvrđavi Bastilji, zbog satire kojom je uvrijedio regenta Filipa Orleanskog. U tamnici je napisao tragediju 'Oedipe', a već prva njezina izvedba učinila ga je popularnim. Autorovo zatočeništvo stavilo je i oštar naglasak na javno primjećivanje političke opresije i cenzure. U kasnim 1940-ima i ranim 1950-ima, ruski Nobelovac Aleksandar Solženjicin proveo je desetljeće u zatvoru zato što je pronađena njegova privatna prepiska u kojoj je kritizirao sovjetsku vladu. Neki od najvećih svjetskih književnika odslužili su zatvorske kazne. Priče o njihovom iskupljenju, recidivu, hrabrosti u suočavanju s beznađem i očajem ni danas ne prestaju intrigirati čitatelje koji su uvučeni u njihova djela intenzitetom stila i sadržaja.

Oscar Wilde (1854-1900)
Autor klasika 'Važno je zvati se Ernest' i 'Slika Doriana Graya' podnio je tužbu za klevetu protiv oca svog ljubavnika, koji ga je prokazao zbog upuštanja u homoseksualne odnose. Taj potez mu se obio o glavu, naime, nakon što je povukao tužbu, uhićen je i optužen za sodomiju i 'nakazno ponašanje', te je osuđen na dvije godine zatvora i teškog rada. Tijekom boravka u zatvoru napisao je poslanicu 'De Profundis', koja prati njegov duhovni rast za vrijeme zatočeništva.

Miguel de Cervantes (1547-1616)
Poreznik Cervantes bio je zatvoren najmanje u dva navrata zbog fiskalnih nepravilnosti. Tijekom drugog boravka u zatvoru započeo je svoje monumentalno remek-djelo 'Don Quijote', čiji je prvi dio objavljen 1605.

Fjodor Dostojevski (1821-1881)
Optužen za javno čitanje i distribuciju kritičkih eseja protiv tadašnje vladajuće strukture, osuđen je na smrt te je izveden na inscenirano strijeljanje. Pročitana mu je smrtna presuda i dok je s povezom na očima očekivao plotun streljačkog stroja, došlo je 'carsko pomilovanje' kojim je pomilovan i osuđen na sibirsku robiju i progonstvo. Tijekom boravka u zatvoru zdravlje mu se jako pogoršalo, a novu snagu pronašao je u kršćanstvu i ideološkoj preobrazbi. U Sibiru je napisao 'Priče iz podzemlja', koje mnogi smatraju njegovim najboljim egzistencijalističkim uratkom.

Fjodor Dostojevski

Jack London (1876-1916)
Američki književnik, autor romana 'Zov divljine' i 'Bijeli očnjak', svojim radom utjecao je na brojne pisce, uključujući i Ernesta Hemingwaya. Bio je samouk, a u mladosti je radio kao raznosač leda, prodavač novina, mornar, tvornički radnik. Često je putovao i posjećivao gradove u bijednim izdanjima i spavao na ulicama, te je u jednom trenutku priveden i optužen za skitnju. U svojoj knjizi 'The Road' iz 1907. London je opisao suđenje. 'Sudski službenik me predstavio sucu: 'Poštovani suče, skitnica', i prije nego što sam izustio riječ, sudac je rekao: '30 dana zatvora.' Počeo sam protestirati, ali sudac je već prozivao sljedećeg beskućnika', napisao je. Tih 30 dana zatvora bili su dragocjena inspiracija književniku, koja je transformirala njegov pristup u svim budućim djelima.

Daniel Defoe (1660-1731)
Za kaznu zbog širenja oporbenih političkih pamfleta, autor romana 'Robinson Crusoe' i 'Mol Flanders' osuđen je na neodređeni vremenski termin boravka u londonskom zatvoru Newgate. Također je proveo tri dana 'izložen' na javnom stupu srama. Legenda kaže da su umjesto trulih jaja i mrtvih životinja (što je bila tadašnja uobičajena narodna 'razbibriga' uključena u javno ponižavanje) stanovnici Londona prema njemu bacali cvijeće, nakon što je pročitao svoju pjesmu 'Hymn to the Pillory'.