Taj novac, doznačen Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja, korisniku Guvernerove palače, bit će dovoljan za prvu fazu obnove - uređenje krovne konstrukcije, terase i zidova.

 Druga faza obuhvatit će unutarnje uređenje muzejskoga ugostiteljskog objekta, koji će nadopuniti sadržaje Guvernerove palače. U tom, istočnom krilu palače, po izvornom projektu Aaljosza Hauszmana iz 1893. godine, planiran je zimski vrt i oranžerij. 

 Prostor je godinama bio zapušten, a u njemu je svojedobno djelovao poznati riječki rock klub 'Python'.

 Planirano je da radovi traju do ožujka ove godine.

Guvernerova palača izgrađena je na brežuljku iznad središta Rijeke s pročeljem od bijelog kamena okrenutim prema moru. U doba guvernera tu je bio stan za njega i obitelj te reprezentativni saloni i dvorane. Posebno se ističe plesna dvorana, danas poznata kao mramorna, površine 300 četvornih metara, s visinom dvaju katova. U sredini građevine je veliki atrij do kojeg se dolazi preko dvokrakoga mramornog stubišta.

 Nakon ugarske vlasti na riječkom području, Guvernerova palača postaje rezidencija Gabriellea D'Annuzija, a njezin balkon pozornica za njegove nastupe 1919. godine, tijekom jednogodišnjeg zauzimanja Rijeke sa skupinom ardita. Poslije je bila sjedište talijanskih guvernera, a nakon Drugoga svjetskog rata tu je kraće vrijeme bila časnička menza, zatim dom kulture, te od sredine 50-ih godina zgrada Pomorskoga i povijesnog muzeja.

 Krajem 2016. svečano je proslavljena 120. godišnjica izgradnje tog zdanja.