Viktor Zahtila u monografiji zaokružuje nešto više od 20 godina postojanja jedinstvenog kulturološkog projekta Labin Art Expressa (osnovan 1991) u kojem se uz pomoć stručnjaka raznih profila te potpore fondova Europske unije i Grada Labina već godinama obnavljaju i rekonstruiraju podzemni i nadzemni prostori bivšeg labinskog rudnika.Naime, prepoznavši značaj i vrijednost industrijske baštine te imajući na umu rudarsku prošlost tog kraja, L.A.E. se upustio u velik i rijetko zanimljiv poduhvat prenamjene ugljenokopa i upravnih zgrada, s ciljem da se u potpunosti iskoristi golemi potencijal tog kompleksa i stvori ambiciozni futuristički, 'kulturni grad' - 'Underground City XXI'.Viktor Zahtila'Monografija ima više od 300 stranica i većinu čine fotografije visoke rezolucije, dok sam ja napisao glavni tekst, zapravo biografski esej, u kojem se nisam bazirao samo na pukoj faktografiji, nego sam pisao i o umjetničkim i privatnim odnosima između članova L.A.E.-a Tekst je nastao na temelju press materijala, kojeg je bilo iznimno mnogo, jer je Dean Zahtila u tome bio jako pedantan, i mojih biografskih sjećanja na sve akcije i događaje L.A.E.-a u kojima sam sudjelovao ili tek promatrao, radeći svojevrsnu arheologiju. To se odrazilo na stil pisanja, tako da nisam pisao umjetničko-kritičarskim tonom, nego sam nastojao Deanov umjetnički rad sučeliti s reportažnim diskursom.'

Kako tvrdi autor pogovora te kustos i povjesničar umjetnosti Branko Franceschi, monografija je 'napisana užarenom tipkovnicom Viktora Zahtile koji uz bogatu faktografiju otkriva i zakulisne pokretačke tenzije projekta, te se rad čita kao napeti narativ', dodajući da bi to štivo moglo biti 'temelj intrigantnom dokumentarnom ili igranom filmu, iako je napisan u državi čiji sineasti ne prepoznaju dobru priču, makar im se odvijala pred vlastitim očima'.Objašnjavajući realizaciju ideje 'Podzemnog grada', Franceschi je naveo da se Labin Art Express tijekom zadnja dva desetljeća nije držao 'samo novovjekovne sintagme 'radi lokalno, misli globalno', nego je za kreativni kredo prihvatio avangardni koncept poistovjećivanja života i umjetnosti te tako ostvario staru ideju o aktivnom sudjelovanju umjetnika u preobražaju društva'.

To potvrđuje podatak da je L.A.E. inicirao uređenje nove gradske knjižnice u prizemlju bivše upravne zgrade Istarskih ugljenokopa Raša u koju je Grad Labin uložio oko 17 milijuna kuna. Također, započeo je rekonstrukciju i sanaciju dijela nadzemnih prostora na Piazzalu - središnjem rudničkom kompleksu u samom centru Podlabina, a još je krajem 2009. uz pomoć fondacije Co-operating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe u potpunosti dovršio preuređenje kulturnog centra Lamparna.Franceschi je na kraju istaknuo da se L.A.E. svjesno opredijelio za beskompromisni kulturni aktivizam služeći se pritom estetikom šoka i metodom skandala, a nije se libio ni svjesne političke provokacije, uključujući se u lokalne i regionalne političke procese i tako utječući na promjene u društvu.

Takvim djelovanjem L.A.E. uspio je zaštititi lokalitet labinskog ugljenokopa, navodi Franceschi, od pretvorbe u bezlični kompleks namijenjen obrtanju privatnog kapitala'. A stvaranjem kulturnog centra Lamparna L.A.E. je vlastitu sredinu 'usmjerio prema novoj kvaliteti života i ekonomskoj samoodrživosti, koja je zasnovana na nasljeđu prethodnih generacija, afirmirajući tako tradiciju rudarstva i industrijalizacije', zaključio je Franceschi.