u knjižarama

Poklanjamo jesenske novitete u izdanju Profila

09.11.2020 u 15:34

Bionic
Reading

Od proznih naslova osvojite senzacionalan, višestruko nagrađivan roman Djevojka, žena, drugo Bernardine Evaristo. Riječ je o romanu koji se prevodi u više od 30 zemalja, dobio je i nagradu Booker, a Evaristo se upisala u povijest kao prva crnkinja koja je dobila to prestižno priznanje

Bernadine Evaristo - Djevojka, žena, drugo

Ovo je Velika Britanija o kakvoj još niste čitali. Ovo je Velika Britanija o kakvoj još nitko nije pisao.

Od Newcastlea do Cornwalla, od prabaka rođenih početkom dvadesetog stoljeća do tinejdžerica dvadeset prvog, Djevojka, žena, drugo slijedi svojih dvanaest likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme tijekom proteklih stotinu godina. Svaka od njih u potrazi je za nečim – bila to zajednička povijest, neočekivana budućnost, mjesto koje bi mogla nazvati domom, osjećaj pripadnosti, ljubavnik ili ljubavnica, izgubljena majka ili otac, ili tek tračak nade...

Tijekom čitavog stoljeća promjene i rasta, borbe i života Djevojka, žena, drugo slijedi svoje vrlo različite likove na međusobno isprepletenom putovanju otkrića.

Ovo je roman o budućnosti, o prošlosti. On je fikcija, on je povijest. Ovo je roman o tome tko smo danas.

O AUTORICI

Britanska spisateljica Bernardine Evaristo dobitnica je mnogih nagrada. Obilježja su njezine proze hrabrost, eksperimentalan pristup, subverzivnost i preispitivanje mitova raznolike povijesti i identiteta afričke dijaspore. Okušala se u nekoliko različitih žanrova: od poezije, romana u stihu, novele, kratke priče i romana u prozi do radijskih i kazališnih drama, književnih eseja i kritika.

Među nagradama koje je osvojila nalaze se Jerwood Fiction Uncovered Prize, EMMA Best Book Award, Big Red Read, Orange Youth Panel Award, NESTA Fellowship Award i Arts Council Writer's Award. Djela su joj trinaest puta proglašena „knjigom godine“ u britanskim novinama i časopisima, a roman u stihu The Emperor's Babe osvojio je naslov „knjige desetljeća“ britanskog Sunday Timesa. Novela Hello Mum odabrana je kao jedan od dvadeset naslova za Svjetsku noć knjige 2014. Spisateljica je članica Royal Society of Literature od 2004. i Royal Society of Arts od 2006. godine, a 2009. dodijeljeno joj je viteško odlikovanje Reda britanskog carstva (MBE).

Djela joj uključuju sljedeće naslove: MR LOVERMAN (Penguin, 2013.), HELLO MUM (Penguin, 2010), LARA (Bloodaxe, 2009.), BLONDE ROOTS (Penguin, 2008.), SOUL TOURISTS (Penguin, 2005.), THE EMPEROR'S BABE (Penguin, 2001.), prva verzija romana LARA (ARP 1997.) i ISLAND OF ABRAHAM (Peepal Tree, 1994.). Adaptacije romana The Emperor's Babe i novele Hello Mum objavljene su na radiju BBC Radio 4. Njezini eseji, članci i ostali neknjiževni tekstovi mogu se naći u brojnim publikacijama.

Urednica je i gostujuća urednica nekoliko književnih i neknjiževnih izdanja.

Aktivno djeluje i kao književna kritičarka za britanske nacionalne novine Guardian i Independent te kao članica žirija za dodjelu mnogih književnih nagrada, kao što su nagrade za poeziju National Poetry Competition, TS Eliot Award i Next Generation Poet's List, te nagrade za mlade autore Orange First Novel Award. Bernardine Evaristo rođena je u Woolwichu, u jugoistočnom Londonu, kao četvrto od osmero djece majke Engleskinje i oca Nigerijca. Otac joj je bio zavarivač i lokalni laburistički zastupnik, a majka učiteljica. Pohađala je gimnaziju za djevojčice Eltham Hill, dramsku akademiju Rose Bruford College of Speech & Drama te doktorirala kreativno pisanje na londonskom sveučilištu Goldsmiths. Kao tinejdžerica glumila je u kazalištu mladih Greenwich Young People's Theatre. Trenutačno živi sa suprugom u Londonu.

Dolly Alderton - Sve što znam o ljubavi

To je jedna mladalačka knjiga (autorica ima 30 godina), bila je veliki hit u Velikoj Britaniji, proglašena je za najbolju autobiografiju godine. Knjiga je mladalački pisana jako otvoreno, jako je duhovita, gotovo u tradiciji najbolje literature engleskog humora, nešto što, iako je to suvremena mladalačka literatura, korijene ima i u knjigama koje su svojedobno pisali velikani onog pomalo ciničnog engleskog humora P.G Wodehouse i Jerome K. Jerome. Govori o svemu što može osjećati i razmišljati mlada cura, što autorica radi vrlo otvoreno i kada je njen ljubavni život u pitanju. Tu ima raznih stvari koje djevojke nekada ne bi ni pod prijetnjom oružja govorile o sebi u javnosti.

THE NATIONAL BOOK AWARD AUTOBIOGRAFIJA GODINE 2018

Dolly Alderton (1988), britansko-kanadska novinarka i književnica, koja je pozornost javnosti stekla svojim mladalačkim kolumnama u utjecajnom londonskom tjedniku „The Sunday Times“. Njena prva knjiga „Everything I Know About Love“ proglašena je za autobiografiju godine od strane National Book Award. Napisala je i roman „Ghosts“, koji je izašao u listopadu 2020. Bavi se i snimanjem televizijskih emisija.

Napisao: Roman Simić, Narisao: Manuel Šumberac - Jura i upute za odrastanje

Kako se postaje velik? I kako se sam samcat radi sve ono što rade oni što više nisu baš mladi?

Svi stariji od devet, možda čak i od deset, starci koji u rujnu, na primjer, pune groznih dvadeset!?

Oni što im pod nosom rastu ogavne crne dlake, oni za koje baka kaže da u kafiću prodaju zjake?

Kako se postaje ozbiljan, što se dogoditi treba, je l’ istina da ti ozbiljnost na glavu zapravo padne s neba?

O tome je razmišljao Jura i brinuo se jako: „Hoću li znati i ja, kad dođe vrijeme, kako?“

Roman Simić nagrađen je nagradom Grigor Vitez za tekst u slikovnici Jura i gospođica Zavissst, a ilustrator Manuel Šumberac dvaput je dobio istu nagradu – prvi put za ilustracije u slikovnici Jura i kuckalo protiv dosade, a drugi put za svoju autorsku slikovnicu Potraga. Nagradu Ovca u kutiji taj je dvojac dobio dvaput: za slikovnice Baba Jaga i div Zaborav te Jura i gospođica Zavissst.

U ovoj novoj priči o dogodovštinama dječaka Jure koji kroz priču otkriva svijet oko sebe Jura odlazi baki i djedu na more. Tamo upoznaje svoje male rodice, blizanke Mariju i Anu. Te su dvije crvenokose mališanke nevjerojatne: vrlo su vragolaste i sve nekako ispadne po njihovom, ali znaju odgovor na svako pitanje. Pa im Jura nakon dugog razmišljanja odluči postaviti im pitanje na koje neće znati odgovor: kako se postaje odrastao? Što se događa s nama. Ali blizanke i na to pitanje mudro odgovaraju kao od šale. No kad se nađu u barci daleko od obale, Jura shvaća da u praksi treba primijeniti nova znanja i odluči biti hrabar i odrastao.

Roman Simić i Manuel Šumberac već je etablirani dvojac prepoznatljivog izričaja: Roman ritmičnim tekstom i dojmljivom pričom, a Manuel jednako živim i inspirativnim ilustracijama. Savršeno su uigrani par koji svaku sljedeću priču dočarava na osobit i divan način.

Ovu slikovnicu prati i audio verzija kojoj su glasove posudili: autor Roman Simić kao pripovjedač, Jelena Miholjević kao blizanke, Tadej Kapec kao Jura, zvukove i glazbu osmislio je Ivan Kapec, montažu je napravio Valent Samardžija, a sve je snimljeno u studiju Vibra.

O autorima:

Roman Simić: Roman Simić jedan je od najcjenjenijih hrvatskih književnika koji je dobio brojne nagrade: Osim nagrada Grigora Viteza za tekst u Jura i gospođica Zavissst i Ovca u kutiji za Babu Jagu i div Zaborav te Jura i gospođica Zavissst, osvojio je još nagradu „Jutarnjeg lista“ za najbolju domaću proznu knjigu 2005., nagradu „Večernjeg lista“ Ranko Marinković za priču 2012., Kiklop za najbolju domaću proznu knjigu 2012. Već četrnaest godina organizira i vodi Festival europske kratke priče. Pojedinačne su mu priče prevođene na petnaestak svjetskih jezika, a knjige prevođene na engleski, njemački, španjolski, poljski, slovenski i makedonski jezik te objavljivane u Srbiji. Uredio je nekoliko izbora i antologija suvremene hrvatske kratke priče.

E, to vam je onaj pomalo čudnovat lik, koji se već 48 godina pita: kako se postaje odrastao, kako se postaje velik? Jedan dio je jasan: kako nam odrasta tijelo (ali s ostalim, sumnja, nije baš sve crno i bijelo). Jer tko to u nama sanja, i priča, i pričama se hvali – je li to dijete il' odrastao, onaj veliki il' onaj mali? Najbolje je, misli taj Roman, ako se može, da u nama veliki se i mali slože, pa da se zajedno trude - maštom uveseljavati ljude. Jer tako odrastaju priče, tako je narasla i ova: od hrabrih curica i dječaka, od slika, jezika i snova.

Manuel Šumberac: Manuel Šumberac dobio je važne nagrade za svoj rad: nagradu Grigor Vitez za ilustracije u slikovnicama Jura i kuckalo protiv dosade i Potraga, kao glavni animator na filmu Guliver autora Zdenka Bašića osvaja Grand Prix 19. Dana hrvatskog filma te posebno priznanje na Libertas filmskom festivalu u Dubrovniku; za svoj animirani film Escargot (2010.) osvojio je drugu nagradu na 42. Reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva te prvu nagradu na festivalu Balkans Beyond Borders. Najznačajniju hrvatsku glazbenu nagradu Porin osvojio je dvaput – 2010. za Gibbonijev videospot Žeđam i 2012. za likovno oblikovanje albuma Svijet glamura Hladnog piva; za animirani glazbeni videobroj Your Irresistible Smile 2012. osvojio je Golden Bra Award za najbolju animaciju na Magdalena International Festival of Creative Communication; Zlatnu ribicu Neuma osvojio je 2014. za najbolji 3D animirani film na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Neumu. Dosad je napravio 4 autorska animirana filma i 4 videospota.

U početku malen k'o olovka bješe, ili možda tek mrvu veći, ali čak i tada njegov je crtež govorio više od barem tristo riječi. Pa je još dodatno trenirao, i jeo, i gologlav hodao po kiši, i gle čuda: Manuel je postao crtač – malo odrasliji i sad već mnogo viši. O čemu je sanjao kao dijete, kao veliki radi, ima taj zlatni rudnik i iz njega non-stop vadi! Luta i leti gdje poželi, jer njegove su putovnice nagrađivane ilustracije, crtići i slikovnice. Juri je dao lice i često mu znade reći: a sada dođi u sliku, dosta si bio u riječi.

Napisala: Maja Šimleša, ilustrirao: Sven Nemet - Suli u avanturi - škola

Slavna dugovratka žirafica Suli nakon prve pustolovine u kojoj je tražila svoje krdo i druge u kojoj je nakon velikih prepreka stigla u Hrvatsku, u trećem nastavku ove izuzetne serije kreće u školu s ostalim mladuncima.

Suli je oduševljena što će naučiti nove vještine i steći korisna znanja, ali zaigrana mladunčad svih životinja naljutila je učitelja vodenkonja pa on, želeći im očitati lekciju, ostavlja ih da se snađu sami dok on iz prikrajka motri. Školarci su u početku malo zbunjeni, ali i uzbuđeni što mogu sami birati što će raditi. No, kad tigrić organizira učenje skakanja i trčanja u kojem mačke briljiraju, ali ostali očajavaju, dječja se škola počinje opasno drmati. A onda Suli preuzme stvar u svoje ruke i svakoga ohrabri i potakne na način koji mu treba. Slonu Mišku objasni da je važno dići se kad padneš i da je njegova upornost supervrlina, pa su klokani donijeli svoje trampoline i sad se svi neskakači zabavljaju skakanjem. Crveni panda Bruno pronalazi izgovore kad mu nešto od prve ne ide, pa ga merkati pozovu u svoj zabavan tim. Majmunčić Darko pak boji se visine pa mu Suli objasni da se sa strahom treba suočiti i u sebe vjerovati. I tako na kraju dana mladunčad shvati da su u školi „šale super, al' treba i reda“.

Maja Šimleša i Sven Nemet u trećem nam nastavku dogodovština žirafe Suli donose zabavnu, duhovitu i optimističnu priču o tome kako je lijepo što smo svi različiti, kako trebamo razvijati svoje vještine i pomagati jedni drugima. Dinamične i izvrsne rime koje upotpunjuju divne i maštovite ilustracije dočarat će nam ovu sjajnu priču na nezaboravan način.

Maja Šimleša

Rođena sam u Zagrebu prije četrdeset godina. Odmalena sam voljela slikovnice i knjige, a raznorazne priče i scenarije smišljala sam i sama. Kad bih ih pokušala oživjeti u stvarnosti, obično bih razveselila svoje roditelje – skidali su me s prozora, gelendera, čak i lustera te pokušavali uvjeriti da je pogubno hodati strmim stubama u prevelikim i previsokim štiklama. Danas sam simultana prevoditeljica i profesorica koja obožava svoj posao. A kad skinem slušalice i uskočim u tenisice, uživam u onim drugim životnim ulogama koje su me najviše definirale – udana sam i mama 9-godišnje djevojčice. Ponekad se i sama osjećam kao dijete; uz nepresušnu želju za igrom i vrckavu maštu i dalje smišljam priče, avanture i iznenađenja, tražeći nove prozore u svijet. I svim srcem vjerujem da je to najdragocjenije nasljeđe koje ostavljam svojoj kćeri.

Suli

Suli je rođena prije 9 godina, u dugim vožnjama automobilom kroz jutarnje gužve do jaslica. Našoj neumornoj djevojčici spavanje nikad nije bilo zanimljivo pa sam vrijeme kratila smišljajući svakojake priče, inspirirana dogodovštinama iz našeg mama-dijete mikrosvemira. No uvijek se najviše iščekivala ona o smotanoj i slatkoj žirafici koja usamljena luta savanom u potrazi za društvom. I dok bi jedna moja ruka odmarala na volanu, druga bi se pretvarala u šašavicu Suli i razgovarala sa živahnom curicom na stražnjem sjedalu. Sve ove godine Suli je ostala omiljena „igračka“, najdraža utjeha i najzabavniji lik iz bajke. I dandanas povremeno joj „telefoniramo“, na što Suli spremno uskače u prvi avion i stiže iz Afrike ravno na naš prag. Samo što je sada ovdje dočekuju i ručice naše danas 11-godišnje djevojčice koje glume – male žirafe bebe.

Sven Nemet

Akademski sam slikar. Ilustriram, crtam, slikam, fotkam, radim stolne i videoigre, stripove i crtiće. U Međunarodnom centru za usluge u kulturi u Zagrebu vodim radionice stripa i likovne radionice. U zoološkom vrtu najviše volim gledati žirafe. Zapravo volim gledati i nosoroge, ma i vidre, i slonove, i tukane, i mravojede ako ne spavaju, a tek hobotnice i rakune…

Chimamanda Ngozi Adichie, Ilustrirala: Leire Salaberria - Svi bismo trebali biti feministi

U ovoj je knjizi nagrađivana nigerijska spisateljica s američkom adresom Chimamanda Ngozi Adichie djeci prilagodila svoj čuveni TED govor istoga naslova koji je snažno odjeknuo u cijelome svijetu. Što znači biti feminist, zašto je rodna jednakost važna, kako promijeniti činjenicu da na važnim pozicijama u društvu još uvijek nema puno žena, neka su od pitanja na koje autorica daje odgovore.

Danas bih htjela zamoliti sve ljude da zajedno počnemo sanjati i planirati drugačiji svijet. Pošteniji svijet. Svijet sretnijih muškaraca i sretnijih žena, vjernijih onome što uistinu jesu.

Okoloma je bio moj najbolji prijatelj. Bio je zabavan i pametan i uvijek je nosio kaubojske čizme. Stanovao je u mojoj ulici i bio mi je poput starijeg brata. Mogli smo razgovarati o bilo čemu i često smo se smijali.

Okoloma je bio prvi koji me nazvao feministicom.

Nisam točno znala što znači ta riječ, ali mu to nisam htjela pokazati. I zato nisam reagirala, već sam nastavila govoriti o knjizi koju sam pročitala. Ubrzo zatim otišla sam kući i potražila tu riječ u rječniku.

Feminist, feministica: osoba koja vjeruje u društvenu, političku i ekonomsku jednakost muškaraca i žena.

Dobitnici su:

  • Djevojka, žena, drugo – Bernadine Evaristo: Barbara Konjevod i Marija Galetić
  • Svi bismo trebali biti feministi – Chimamanda Ngozi Adichie i Leire Salaberria: Petra Mezulić Juric i Kristina Kemešić
  • Sve što znam o ljubavi – Dolly Alderton: Damir Drakulić i Toni Milišić
  • Suli u avanturi – škola Maja Šimleša i Sven Nemet: Asja Tonc i Nika Jurić
  • Jura i uputa za odrastanje - Roman Simić i Manule Šimberac: Ana Klarin Plehati i Mladen Flegar