Bilo bi neodgovorno, rekli su iz HBO Maxa, nuditi 'Prohujalo s vihorom' bez pojašnjenja povijesnog konteksta u kojem je nastao taj filmski klasik, kao i bez stava o distanciranju od načina na koji je u njemu prikazana crnačka zajednica.

''Prohujalo s vihorom' produkt je svojeg vremena i prikazuje neke od etničkih i rasnih predrasuda koje su, nažalost, karakteristične za američko društvo. Rasizam je bio pogrešan tada, kao što je pogrešan i danas', rekao je glasnogovornik HBO Maxa, dodajući da bi film bilo pogrešno cenzurirati ili mijenjati jer bi to značilo negirati da su postojale takve predrasude. 'Da bismo stvorili pravedniju budućnost, najprije moramo razumjeti i prihvatiti vlastitu povijest', upozorio je.

Film je zato 10. lipnja povučen s repertoara, a četiri dana kasnije objavljeno je da će se ljubavna povijesna drama iz 1939., čija se radnja vrti oko razmažene južnjačke ljepotice Scarlett O’Hara (tumači ju Vivien Leigh) koja odrasta tijekom i nakon Američkog građanskog rata te se zaljubi u Rhetta Butlera (Clark Gable), uskoro vratiti u njihovu bazu, ali s dodatkom - uvodom o povijesnom kontekstu filma. Napisat će ga profesorica filmskih studija na Sveučilištu u Chicagu Jacqueline Stewart, a koja je to najavila u svom komentaru za CNN, navodeći kako će joj to biti prilika da promisli o tome čemu nas klasici danas mogu naučiti.

'Trenutno se ljudi okreću filmovima kako bi se nanovo educirali o rasi, a najprodavanije knjige na Amazonu upravo su one o proturasizmu i borbi za rasnu jednakost', napisala je Stewart. 'Ako ljudi zaista odrade svoju domaću zadaću, mogli bismo dobiti dosad najinformiraniju, najiskreniju i najproduktivniju nacionalnu raspravu o životu crnačke zajednice, kako onome na ekranu, tako i onome izvan njega', poručila je Stewart.

'Prohujalo s vihorom' povučen je s HBO Maxa nakon što je scenarist filma '12 godina ropstva' John Ridley u članku u Los Angeles Timesu pozvao na to, upozoravajući da romantizira strahote ropstva te glorificira Konfederaciju i predratni način života na američkom jugu. Kako se radi o jednom od najpoznatijih američkih filmskih uradaka, svojevrsnoj kulturnoj instituciji, micanje s HBO-a izazvalo je burnu raspravu o tome koliko je ovaj potez opravdan te radi li se u ovom slučaju uopće o cenzuri ili ne. Najlakše je film jednostavno maknuti, rekla je spisateljica i novinarka Rebecca Carroll. 'To je ono što napraviš kada nemaš pravih riječi, kako bi si kupio vrijeme u nadi da će se sve s vremenom ispuhati. Ali ne bi smjelo biti tako lako; trebalo bi biti zaista teško i jako nelagodno. Muči se s traženjem svog odgovora. Ovdje sam. Čekat ću', kaže Carroll. Sam Ridley, doduše, nije tražio trajno micanje filma s platforme, nego ono što sada HBO Max i obećava da će napraviti - otvoreno ukazivanje na to da u naslovu koji nude za gledanje ima i elemenata koji su izrazito problematični.

S druge strane, ima i onih koji su za trajno uklanjanje filma. 'Neka 'Prohujalo s vihorom' napokon prohuji s vihorom', poručila je tako Queen Latifah. Ona u Netflixovoj seriji 'Hollywood' igra Hattie McDaniel, glumice koja je za ulogu kućne pomoćnice Scarlett O'Hare, Mammy, osvojila Oscara, čime se upisala u povijest kao prva Afroamerikanka koja je dobila tu nagradu. Mnogi su se zato zabrinuli da će micanje filma na određeni način izbrisati i njeno nasljeđe. No kako Latifah dobro primjećuje, priča oko Oscara Hattie McDaniel nije ni najmanje sjajna kao zlatni kipić koji joj je uručen. Njezina pobjeda 1940. zapravo je jedna od najsramotnijih u povijesti dodjele jer je glumica tijekom ceremonije sjedila odvojena od ostatka ekipe filma, ali i cijele filmske industrije, sama za stolom za dvoje. Nije smjela prisustvovati ni pompoznoj premijeri filma 1939. u Atlanti.

Osim toga, Afroamerikanci su od samog početka prosvjedovali protiv filma, ističući u njemu vrlo nekorektan prikaz crnaca. 'Ljudi su jednostavno progutali tu priču', kaže povjesničarka na Sveučilištu u Sjevernoj Carolini Charlotte i autorica knjige 'Sanjanje o Dixiju: Kreacija Juga u američkoj popularnoj kulturi' Karen L. Cox. 'Bijeli sjevernjaci prihvatili su ideju o sretnim, poslušnim robovima, a 1930-e bile su doba rađanja borbe za ljudska prava, ali u tom periodu svi su gledali ovaj film ili pak čitali roman prema kojemu je snimljen i bilo je lako steći dojam da stvari tako stoje. Bilo je lako afroameričkim migrantima koji dolaze u mjesta poput Chicaga govoriti - 'a zašto se i ti ne možeš ponašati kao crnci u ovom filmu'', piše Cox.

Sama uloga Mammy bila je, objašnjava profesor Todd Boyd, stručnjak za popularnu kulturu, potpuno stereotipan prikaz onoga kako bjelačko društvo želi vidjeti crnkinje. Njeno ime postalo je sinonim za tu osobito upornu karikaturu - brze na jeziku, svadljive aseksualne crne žene čiji je lik rekvizit za iskazivanje dobrote bijelih junak/inj/a.

O povlačenju filma 'Prohujalo s vihorom' s HBO Maxa oglasila se i Whoopi Goldberg , nakon McDaniel druga afroamerička dobitnica Oscara (nagradu je dobila za ulogu u filmu 'Duh' 1991.). 'Prohujalo s vihorom', rekla je, sniman je u neka drugačija vremena i njegovo povlačenje neće pomoći. 'Ako počnete micati svaki problematičan film bit će to... pa... veoma duga lista filmova bez kojih ćete ostati', upozorila je, podržavajući međutim educiranje publike o povijesnom kontekstu ovog klasika.

Hrvoje Turković: Posve neprihvatljivo!

Domaći filmski teoretičar i kritičar Hrvoje Turković podsjeća na to da filmovi iz filmske povijesti ne samo da su uvijek podlijegali revalorizaciji, nego i 'reviziji', pretresanju njihovih svjetonazornih obilježja s novih kulturno-kritičkih perspektiva.

'Tako se povijest filma preispitivala s, primjerice, feminističkih stajališta, političko-ideoloških, rasnih, tretmana manjina, kritike kolonijalizma i dr. To je razumljiv i prihvatljiv intelektualni proces sve dok ostaje na razini interpretacije jer pretpostavka je valjane interpretacije da su filmovi javno dostupni – oni su svjedočanstvo specifičnih povijesnih okolnosti s njihovim rasudama i predrasudama, oni su kulturno nasljeđe i po svojem dobrom i po svojem lošem, i s tim se nasljeđem treba otvoreno nositi', kaže Turković te upozorava:

'Ali da se uime jednih ili drugih danas vladajućih nazora ide brisati povijest, uklanjati filmovi ili ih se ide prikazivati s rezervatskim komentarima u rezervatskim okolnostima - to je kulturalni zločin, karakterističan za različite represivne narodno-običajne, kao i represivne ideološko-političke sustave i programe – koji itekako žive i danas – čija je glavna agenda bila i jest da sužavaju čovjekov spoznajni svemir i zasužnjuju čovjekov um. To je posve neprihvatljivo i takvim se represivnim tendencijama treba odlučno suprotstaviti.'

Mogli bismo za sve okriviti pretjeranu političku korektnost, no stvarni je problem puno dublji i ozbiljniji, ističe filmski kritičar i novinar Hrvoje Pukšec.

'Na globalnoj razini imamo problem slabe ili nikakve medijske pismenosti i uopće zapostavljanja i zatiranja kritičke misli. Pribjegavanje cenzorskim postupcima neće ništa promijeniti, dapače. Ljude treba obrazovati, treba im objasniti da je i najlošiji film sjajan dokument vremena iz kojeg se mogu iščitavati slojevi povijesnih prilika i društvene stvarnosti', kaže Pukšec, dodajući kako je 'potpuni promašaj' 'Prohujalo s vihorom' danas shvaćati kao film koji vrijeđa ljudska prava.

Pukšec: Cenzura nije lijek za rasizam

'To je film koji (majstorski!) govori o prošlom vremenu i odavno promijenjenom prostoru – gledajući ga možemo puno toga naučiti o tome kako se nekada živjelo i kako su koji slojevi društva bili tretirani. Američka povijest je ona koja je prošarana rasizmom, film je samo njen dokument. Rasizam treba pobijediti obrazovanjem i stvaranjem ravnopravnih društvenih uvjeta, a ne cenzurom i ograničavanjima. Naravno, lakše je gurnuti prašinu pod tepih nego ju počistiti - ipak se skupljala stoljećima', zaključuje Pukšec.