Ako se povodite državničkim i inim administrativnim definicijama, muzej ćete vjerojatno definirati kao spomeničko-statičnu instituciju koja prije svega ima cilj reprezentirati nacionalnu baštinu. Ako pak, s druge strane, napustite te strogo pedagoške okvire, suvremeni muzej bi se eventualno mogao promatrati kao mjesto razmjene iskustava, kao mjesto koje aktivno komunicira sa sredinom te u skladu s njom djeluje dinamično i na izvjestan način oformljuje lokalnu kulturnu scenu.

Kada je tako u svibnju ove godine otvorena obnovljena Galerija umjetnina Split, moglo se s olakšanjem konstatirati da je Split napokon dobio reprezentativni galerijsko/muzejski prostor.

2.200 kvadrata galerije, osim što zadovoljavaju suvremene muzejske standarde, u uređenju spretno izmiču svim zamkama standardnog muzejskog kiča. Stalna zbirka muzeja objedinjuje djela nastala u širokom vremenskom rasponu, od 14. stoljeća do suvremenosti, od Paola Veneziana, Vlahe Bukovca, Emanuela Vidovića, Jurja Plančića, Ede Murtića do suvremenih autora poput Ivana Kožarića.

No osim već spomenute spomeničke funkcije, Galerija umjetnina u Splitu ima i jasno određenu ulogu kao aktivno mjesto zbivanja moderne i suvremene umjetnosti, a taj je zadatak u prvih šest mjeseci tek djelomično zadovoljen. Krajem studenog tako je otvorena putujuća izložba suvremene austrijske umjetnosti 'In Between. Austria Contemporary' koja predstavlja akvizicije Republike Austrije u posljednje dvije godine. Nastavljen je i Ciklus mladih autora, započet 2000. godine, izložbom Vinka Barića 'Zečji barok', punk koncertom art benda Ilija i zrno žita, a do kraja godine očekuje se i izložba performera Marka Markovića.

Program za sljedeću godinu zasad je poprilična nepoznanica, što dakako ne ide u prilog dignitetu institucije, a govori se o eventualnoj izložbi Francisca Goye, dok će ljetni period nažalost biti rezerviran samo za stalni postav.

Jednako tako, drugi slavni splitski galerijski prostor, Galerija Ivana Meštrovića, koji pak ima problema s održavanjem stalnog postava zbog potraživanja obitelji Meštrović, organizira seriju nedjeljnih matineja-koncerata 'Daleki akordi' u adventsko doba.

Slučajevi slabo aktivnih institucija, dakako, nisu izolirana pojava u Hrvatskoj, a mogli bismo njihovu situaciju pripisati djelovanju kombiniranih faktora, poslovičnoj inerciji muzejskih ustanova koje ne komuniciraju s javnošću te anakronom načinu financiranja koji ovisi o isključivo o državnim dotacijama.