Prve večeri 32. izdanja festivala koji svake jeseni zagrebačkoj publici predstavlja ponajbolja recentna kazališna ostvarenja iz Hrvatske i regije, publiku je uvodno pozdravio ravnatelj organizatora festivala, Gradskog dramskog kazališta Gavelle Boris Svrtan.

Najavio je bogat i šarolik program temeljen na velikim ansambl predstavama koje ukazuju na dominaciju suvremenog dramskog pisma 'u dijalogu s klasicima', a svima je zajedničko propitivanje temeljnih problema suvremenosti.

Fokus je ove godine na ženskom pismu koje daje zanimljiv odgovor i baca novo svjetlo na 'žensko pitanje', rekao je Svrtan, a ukupno će do 21. listopada biti prikazano deset predstava u službenoj konkurenciji za festivalske nagrade, te jedna izvan konkurencije, koja će biti izvedena zadnjeg dana festivala, nakon proglašenja laureata.

Za najbolju predstavu festivala, najbolju predstavu u produkciji kazališta iz RH, najbolju režiju te najbolju žensku i najbolju mušku ulogu natječu se kazališta iz Rijeke, Splita, Šibenika, Zagreba, Beograda i Maribora, a o tome tko će ih dobiti ove će godine odlučivati žiri u sastavu Ivana Buljan Legati, Sebastijan Horvat i Damir Karakaš.

Svrtan je publiku pozvao da, u skladu s temeljnom potragom osnivača 'kazališta u Frankopanskoj' Branka Gavelle za suigrom publike i glumaca, otvori festival 'malim performansom' u kojemu mu se na pozornici pridružila i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, te ustane i jednoglasno proglasi festival otvorenim.

Prva predstava festivala 'Ljepotica iz Leenanea' produkcija je šibenskog HNK-a drame Irca McDonagha iz 1996. o disfunkcionalnoj obitelji, ispričana kroz priču o odnosu kćeri usidjelice i njezine dominantne majke. Predstava je uspješno postavljana na londonskom West Endu i newyorškom Broadwayu i Off-Broadwayu, te nominirana za nagradu Olivier (londonska produkcija) i nagrađena sa šest nagrada Tony (newyorška).

Potresna emotivna drama puna humora

Kostur predstave čini priča o jednostavnoj i usamljenoj ženi na pragu srednjih godina Maureen (Franka Klarić) i njezinoj manipulativnoj staroj majci Mag (Biserka Ipša), koja se stalno miješa u kćerin život, držeći je svojim razmaženim staračkim zahtjevima neprekidno svojim taocem.

Majka i kći žive u trošnoj kućici na brdu pokraj mjesta Leenanea u Irskoj, a njihovi su jedini posjetitelji dvojica braće, Ray i Pato (Bojan Brajčić i Jakov Bilić).

McDonagh razvija situacije i likove utemeljene u stvarnosti Irske ranih devedesetih godina prošloga stoljeća, sastavljenoj od niza specifičnosti koje se ponavljaju – naziva prehrambenih proizvoda, naslova televizijskih sapunica. Pažljivim redateljskim slaganjem obrazaca ponašanja i kretanja, glumci uspijevaju doseći ekstremne razine dubokih emocija, pa i užasa, a sve uz dozu ironičnog humora.

Majka i kći promatraju se u toj sirotinjskoj seoskoj kuhinji poput dviju lavica, neprekidno se izmjenjujući u napadima u kojima si zadaju emotivne, ali i stvarne ožiljke. Jedan od vrhunaca tog destruktivnog odnosa majka-kći, na koji publika zaustavlja dah, jest kad Meg potajice spaljuje pismo upućeno Maureen, uništavajući tako kćerinu jedinu šansu za sreću - u tom trenutku pomislimo da točno znamo što se događa i gdje leži problem u tom domaćinstvu. 

No, takvo je tumačenje pojednostavljeno i pogrešno, jer kako priča odmiče sve je jasnije da disfunkcija te obitelji nije nimalo jednostrana, a odgovor na pitanje čija je patologija ishodište tog bolesnog odnosa nije tako očigledan kako se možda na prvi pogled čini. Lik majke lako bi se mogao podvesti pod stereotip sebične zlostavljačice kojoj je jedini cilj zadržati uz sebe barem jednu svoju kćer da se o njoj brine.

Međutim, u završnom krešendu te potresne emotivne drame, pokazuje se da je sasvim lako moguće i to da ona samo igra ulogu, nastojeći zaštititi kćer od eskalacije psihoze koja bi ju mogla odvesti u potpuno ludilo.

Ferenčina nas u njihovu tragediju uvodi postupno, polako, dopuštajući lagana ubrzanja sve do dramatično intenzivnog kraja koji gledatelja ostavlja zbunjenog i duboko pogođenog.

Glumci HNK-a Šibenik svojom su izvedbom oduševili zagrebačku publiku, koja ih je ispratila velikim aplauzom, a nakon izvedbe, u razgovoru s publikom koji su u atriju kazališta moderirali dramaturginja Mira Muhoberac i glumica Gavelle Martina Čvek, redatelj i ansambl govorili su o procesu rada na predstavi. 

Ponajbolje teatarske snage u regiji

Sljedeća je predstava u programu 32. Gavellinih večeri 12. listopada, 'Magic Evening' Anice Tomić i Jelene Kovačić u produkciji zagrebačkog Teatra &TD, a dan kasnije, 13. listopada, domaćin GDK Gavella izvest će na Sceni 121 svoju predstavu 'Tesla Anonimous', autora teksta i redatelja Filipa Šovagovića.

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka predstavit će se zagrebačkoj publici 14. listopada s Moliereovim 'Mizantropom' u režiji Igora Vuka Torbice.

U sklopu 32. Gavellinih večeri 15. listopada igrat će 'Črna mati zemla' Zagrebačkog kazališta mladih koju je po nagrađivanu romanu Kristiana Novaka u dramatizaciji Tomislava Zajeca režirala Dora Ruždjak Podolski. Predstava igra u matičnom kazalištu.

Beogradski Atelje 212 gostovat će na festivalu 16. listopada s predstavom 'Moja ti' Olge Dimitrijević u režiji Aleksandre Milavić Dejvis, koja se bavi problemom starosne, ideološke i seksualne, te rodne diskriminacije.

Slijedi - 17. listopada - predstava 'Ustav Republike Hrvatske', kazališna inačica istoimenog vrlo popularnog filma Rajka Grlića u dramaturškoj adaptaciji Željke Udovičić Pleština i režiji Vinka Brešana nastala u produkciji zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u programu gostuje s predstavom 'Ljudi od voska' po dramskom predlošku Mate Matišića i u režiji Janusza Kice, koja igra na pozornici HNK-a Zagreb 18. listopada, a dan kasnije, 19. listopada, HNK Split će u Gavelli izvesti predstavu 'Šest lica traži autora' koju je po antologijskoj drami Luigija Pirandella režirala Olja Lozica.

Posljednja predstava u konkurenciji festivala je 20. listopada, Euripidova 'Medeja' redatelja Olivera Frljića u produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor.

Festival će 21. listopada zatvoriti svečano proglašenje pobjednika 32. Gavellinih večeri i dodjela nagrada, nakon čega slijedi tradicionalno gostovanje predstave izvan konkurencije. Ove godine, to je '2:14 H' Davida Paqueta u režiji Roberta Raponje i produkciji Kazališta Virovitica.

Nakon svake izvedbe, publika će imati priliku u atriju kazališta druženje s gostujućim ansamblima nastaviti u razgovoru o predstavi s teatrologinjom i dramaturginjom Mirom Muhoberac i glumcima kazališta Gavelle, Andrejom Dojkićem, Nikolom Baće, Anom Kvrgić, Filipom Križanom, Bojanom Gregorić Vejzović, Anicom Kovačević, Ankicom Dobrić, Dijanom Vidušin i Sinišom Ružićem.

Program uključuje i koncert Vida Hribara i njegovog jazz trija na zatvaranju, a uz izvedbu 18. listopada u Gavelli će se održati i popularna 'G točka – Grad u Gavelli', koja će ugostiti Radu Šerbedžiju, Marinu Vujčić i Damira Urbana.