Po mišljenju Ive Banca, povjesničara i publicista, koji je bio predsjednik Povjerenstva za obranu Hasanbegovićeve disertacije 'Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Jugoslavije 1929. - 1941', novi ministar kulture Zlatko Hasanbegović prvorazredan je povjesničar mlađe generacije.

Ivo Banac: On je čovjek širokih perspektiva i neortodoksnog razmišljanja

'Hasanbegović je posebno važan zbog toga što se bavi pitanjima koja su u hrvatskoj historiografiji gotovo zanemarena. Autor je dviju znanstvenih monografija – izvrsne knjige 'Muslimani u Zagrebu 1878. - 1945. Doba utemeljenja' i monumentalne monografije o jugoslavensko-muslimanskoj organizaciji u međuraću 'Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929. - 1941. (U ratu i revoluciji 1941. -1945.)', koja je jedna od važnijih doprinosa u hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj historiografiji. On je čovjek koji doista mnogo radi i u historiografiji južnoslavenskih zemalja, i mislim da će u ovom Ministarstvu kulture biti važan u potpunoj promjeni režima arhiva. To se sve mora otvoriti i biti dostupno istraživačima i sve dosadašnje zabrane po mome moraju biti pomaknute', istaknuo je Banac.

'Hasanbegović vjeruje da je brak - brak.'

Po mišljenje Ive Banca, Hasanbegović je čovjek širokih perspektiva i neortodoksnog razmišljanja, musliman i vjernik, čovjek vrlo jasnih stajališta koji je, kaže, izazvao uzbunu kod raznih naših ljevičara koji ne vide ljude od svog vlastitog nosa. 'No ti će se ljevičari morati priviknuti na činjenicu da u ovoj kulturi postoje različita mišljenja i dolaze osobe koje doista cijene ono što je nacionalno u hrvatskoj kulturi. Što se tiče Bleiburga, i o tome ima jasna stajališta koja su potpuno suprotna od onih koji bi ignorirali činjenicu da je tu napravljen masovni masakr. I da će nova Vlada odnosno novi Sabor sigurno promijeniti praksu Lekinog Sabora kad je pokroviteljstvo nad bleiburškom ceremonijom ukinuto. Što se tiče njegove podrške inicijativi Željke Markić, očito je da Hasanbegović vjeruje da je brak – brak. Postoje takvi, koji su do nedavno bili u većini, koji vjeruju u to', kaže Banac.

Što se tiče manjka iskustva rada u javnoj upravi, Banac smatra da novi ministar kulture Hasanbegović ima jako dobar uvid u rad javne uprave. 'On je radio u mnogim ustanovama poput Instituta Ivo Pilar i Povijesnog instituta, tako da vrlo dobro zna kako funkcioniraju takve institucije. Mislim da ima vrlo dobar uvid u arhivsku i zaštitarsku službu Hrvatske, i vrlo dobro zna na što bi trebao ići proračun u kulturi, a na što se ne bi trebalo potrošiti ni prebijene lipe', rekao je Ivo Banac.

Povjesničar predstavnik revizionističke struje u hrvatskoj historiografiji

Povjesničar i profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić kaže da je ostao neugodno iznenađen činjenicom što se na mjestu ministra kulture, nakon višetjednog najavljivanja da će u Vladi biti stručnjaci, postavila osoba 'koja nije imala niti ima, koliko je on upoznat, nikakve veze s radom u kulturi'.

'Da je Hasanbegović imenovan ministrom znanosti, mogli bismo o tome razgovarati, jer bi u tom potezu bilo više smisla i logike, međutim ne vidim nikakva razloga da netko tko je znanstvenik i radi na institutu bude imenovan ministrom kulture', istaknuo je Klasić.

Klasić: Orešković je Hasanbegovića dobio, nije ga birao

'Ali mene puno više muči to što je on kao povjesničar predstavnik revizionističke struje u hrvatskoj historiografiji. Ne možemo zanemariti činjenicu koja njega bitno određuje kao povjesničara da je bio aktivni član nekih ekstremno desnih političkih opcija, da je predsjednik Počasnog bleiburškog voda i da je bio aktivan i na nekim vrlo desnim građanskim inicijativama, no OK, zašto se i povjesničari politički angažirali. Međutim, njegovi stavovi o prošlosti, prije svega, o razdoblju Nezavisne države Hrvatske su za mene čisti revizionizam. Naime, apsolutno podržavam svaku reviziju odnosa prema komunizmu i prema periodu socijalističke Jugoslavije, u čemu je gospodin Hasanbegović jako aktivan, međutim nikada od njega nisam javno čuo kritiku i jasan stav o NDH i o ustaškom pokretu. Ja bih ga otvoreno pitao prilikom predstavljanja u Saboru je li za njega NDH kvislinška tvorevina koja je zaslužna za genocid i holokaust nad svojim stanovništvom ili on u tome vidi nešto drugo. Vjerujem da bi gospodin Hasanbegović to okrenuo na priču o partizanima i komunistima što me u ovom trenutku uopće ne zanima nego me zanima njegov decidirani stav o NDH i ustaškom pokretu, dakle o svemu što se dešavalo u tom periodu. Odmah prilikom objave imena Tihomira Oreškovića za mjesto mandatara, ja sam rekao da će ako on možda i zna ljude iz financija u Hrvatskoj, bojim se da ne zna nikog drugog, a da Hrvatska nije samo u financijskim problemima nego i brojnim drugim vrstama problema, a izbor ministra kulture upravo govori o tome da Orešković u principu ne zna koje je ljude dobio, dakle on ih nije birao nego ih je dobio', rekao je Klasić.

Na pitanje da prognozira u kojem bi smjeru mogao ići zaokret u kulturnoj politici Hrvatske, Klasić je odgovorio da je čuo da je u nekim kulturnim i medijskim institucijama zavladala konsternacija. 'Brojni se novinari prisjećaju one konferencije Željke Markić u čijoj je inicijativi Hasanbegović bio jako aktivan, na kojoj je ona zabranila da oni koji pišu loše o njihovoj inicijativi, da smiju biti na konferenciji. Ako je to uzus ponašanja, onda je to vrlo jasna poruka. Mislim da je kulturna politika stranaka najdesnijeg spektra zadnjih godina slala vrlo jasnu sliku tko su u Hrvatskoj poželjni, a tko su nepoželjni, s kime i na koji način se treba obračunati. Dakle, ako imamo u igri popise izdajnika koji se spremaju i ljudi koji su vrlo isključivi po pitanju nacionalnih i rodnih sloboda, bojim se da to nije zalog za modernu, prosperitetnu Hrvatsku 21. stoljeća', zaključio je Klasić.

Tvrtko Jakovina: Hasanbegović se tada sukobio sa mnom i mojom kolegicom oko Sorosa

Zatražili smo mišljenje i od Tvrtka Jakovine, profesora na Odsjeku povijesti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića poznaje iz studentskih vremena. Jakovina se prvo prisjetio studentskog sastanka iz devedesetih godina prošlog stoljeća, na kojem se Hasanbegović oštro protivio financiranju studentskih aktivnosti Otvorenog društva Georga Sorosa te je izravno govorio protiv svih onih koje je Soros financirao.

'Hasanbegović se tada sukobio sa mnom i mojom kolegicom koja je danas asistentica na kolegiju srednjeg vijeka, argumentiravši svoje stajalište tvrdnjom da Otvoreno društvo George Soros promovira antihrvatsku djelatnost, dakle pobunio se protiv antihrvatske djelatnosti', pojasnio je Jakovina.

Na pitanje da valorizira njegove dosege u znanstvenom radu, kao i izjave u javnosti vezane za antifašizam i bliskost s udrugom U ime obitelji, Jakovina je izjavio da se s njegovim radom nije bavio, premda je zaključio na temelju intervjua koje je Hasanbegović svojedobno dao Glasu koncila da je on itekako pratio njegov javni i profesionalni rad, ili da ga je slušao te kritizirao.

'On je u tom intervjuu izjavio da oni koji se bave Kennedyjem i visokom diplomacijom zapravo zamagljuju prošlost, a ja sam ga kao povjesničar Hladnoga rata i kao povjesničar globalne, svjetske povijesti Hladnoga rata, izrazio čuđenje i fascinaciju što jedan povjesničar koji se bavi s nekoliko postotaka Hrvatske, dakle islamskom zajednicom u ograničenom razdoblju, s lakoćom otpisuje čitavu disciplinu koja određuje globalnu svjetsku povijest, a to su diplomatski izvori i tema Hladnoga rata. Dakle, ne mislim kao što Hasanbegović smatra da je visoka diplomacija besmislena stvar nego da imaju barem jednaku vrijednost kao izvori islamske zajednice u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. To je pak povezano s time što oni smatraju da je to povezano s lakiranjem prošlosti. Dakle, ne možete reći da se Tito nije sreo s Papom, a onda, pošto to ne možete negirati, zaključit ćete da je to sve - lakiranje', kazao je.

Bez pristojnog komentara o ministru

'Što se tiče njegovih izjava u javnosti i angažmana u političkim strankama ekstremnoga desnoga spektra, očekujem da će se kolega ponašati onako kako je i nastupao na Bleiburgu i u javnosti. Ako imate znanstvenika koji je spreman tvrditi na televiziji da ne piše neka riječ u jednom obliku u Ustavu RH i o tome raspravljati, zaista nemam niti jedan pristojan komentar o takvoj osobi. Osim toga, on je ostrašćena osoba koja svoje stavove godinama promovira i mislim da u tome neće biti nikakvog iznenađenja. Doduše, imao je jednu smireniju fazu u onom periodu antimuslimanske histerije u devedesetima prošlog stoljeća, no to je bilo povezano s činjenicom što je njegov ujak ili stric Esad Prohić, bivši ambasador u Iranu i profesor s geologije, u tom razdoblju bio savjetnik Stipe Mesića za znanost. Zbog toga se bojim provincijaliziranja Hrvatske koja se očito okreće u ekstremnu desnicu', poručio je profesor Tvrtko Jakovina.