Nakon što je ministar obrazovanja Pavo Barišić na mjesto voditeljice Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu imenovao svoju savjetnicu Jasminku Buljan Culej, reakcije javnosti i ranije uključenih u kurikularnu reformu pod vodstvom Borisa Jokića, čiji je program javan od 22. svibnja, dovoljno jasno sažima to da će u četvrtak biti održana prosvjedna akcija: Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma.

Na temu reforme školstva prošli tjedan očitovala se i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Iako nije eksplicitno iznijela stav o odabiru nasljednice Borisa Jokića, koja javnosti dosad nije predstavila svoj program, predsjednica je na svom profilu na Facebooku komentirala da pozorno prati sve što se događa s kurikularnom reformom.

‘Još jednom pozivam sve odgovorne da proces njezina donošenja ubrzaju te liše bilo kakve ideologizacije i politizacije', rekla je predsjednica u poruci na Facebooku, a za Jutarnji list ponudila i rješenje za nastavu hrvatskog jezika.

‘Hrvatski treba razdvojiti u dva predmeta - bazični i AP (advanced placement) sa svom tom književnošću za one koji žele u humanističke znanosti ili znati više’, rekla je Kolinda Grabar Kitarović.

Za komentar te njezine izjave o nastavi hrvatskog jezika tražili smo pisce i profesore hrvatskog jezika, a njihov stav varira od toga da je predsjedničina izjava krajnje nejasna do toga da je skandalozna i štetna.

Leksikograf, urednik i publicist Velimir Visković za tportal je izjavio da mu nije potpuno jasno kako predsjednica zamišlja to razdvajanje koje spominje i kako bi se to provodilo pa ne želi ni opširnije komentirati njezinu izjavu. ‘Pretpostavljam da joj je ideju sugerirao netko od savjetnika. Volio bih tu ideju vidjeti detaljnije elaboriranu’, izjavio je Visković.

Književnik i sveučilišni profesor Kristian Novak, koji je svojedobno bio metom hajke kritičara Jokićeve reforme jer je njegov roman ‘Črna mati zemla’ uvršten u lektirni popis, također kaže da uopće ne razumije izjavu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i smatra da bi svoj naputak trebala pojasniti.

Diana Greblički Miculinić, dugogodišnja profesorica hrvatskog jezika i književnosti u OŠ Špansko Oranice u Zagrebu, ujedno voditeljica stručne radne skupine za jezično-komunikacijsko područje kurikuluma i članica SRS-a za hrvatski jezik, za tportal je izjavila kako je poznavanje hrvatskog jezika temelj za sve učenike jer im omogućuje učenje svih predmeta tijekom cjelokupnog školovanja te općenito postizanje uspjeha u školovanju i životu.

‘Jezik je bazični alat. Bez znanja jezika, primjerice, teško je doći do informacija potrebnih da bi se riješio neki problem, nema razumijevanja matematičkih zadataka riječima. A da ne govorim o tome da učenici nisu u stanju izraziti svoje misli, stavove i osjećaje’, rekla je i dodala:

Uskraćivanje ‘sve te književnosti’, a osobito u osnovnoj školi, vrlo je štetno. Naime dokazano je da čitanje književnosti utječe na razvoj ličnosti djeteta. Razvija njegov osjećaj za umjetnički, estetski izraz, no prije svega posredno obogaćuje njegovo iskustvo i pomaže mu u shvaćanju svijeta u kojem živi’, izjavila je profesorica Greblički Miculinić.

Marina Vujčić, književnica s dugogodišnjim iskustvom srednjoškolske profesorice hrvatskog jezika i književnosti, za tportal je rekla da joj je izjava predsjednice o razdvajanju jezika na osnovni i napredni, najblaže rečeno, skandalozna.

‘Jezik je osnova nacionalnog identiteta pa ne razumijem kako mu se može odrediti ‘mjera’ za ovu ili onu uporabu. Trebalo bi pitati predsjednicu u koji se onda model Hrvatske zaklinje kad vodi i predstavlja ovu zemlju – u osnovni ili napredni. Nema nacije bez kulture, a medij prenošenja kulture je jezik – sa svim svojim mogućnostima koje djeca mogu propisno usvojiti jedino tijekom školovanja. Posebno me, kao spisateljicu i urednicu, zaboljelo ono ‘sa svom tom književnošću’ u njezinoj izjavi. Ako državni vrh doživljava književnost kao višak, nije nikakvo čudo da nam i izdavaštvo i kultura općenito grcaju u problemima’, zaključila je Marina Vujčić.