O trosveščanoj znanstvenoj monografiji koja pokriva povijest hrvatskoga performansa od dadaističkih uličnih akcija zagrebačke trupe srednjoškolaca Traveleri dvadesetih godina prošloga stoljeća pa sve do danas govorio je pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević. Istaknuo je kako je riječ o ‘knjizi koja je više od knjige’.

‘Ta knjiga ima dvije vrijednosti – ona nije samo znanstvena monografija, već ona nudi i građu koja potiče na promišljanje o stogodišnjoj povijesti Zagreba i ovih prostora, o poimanju slobode’, kazao je Stojsavljević.

Akademik Tonko Maroević kazao je kako je ta knjiga ‘fenomenalna u prožimanju teksta koji je sam po sebi otvoren komunikaciji’ teorijski protkanoj nizom uvodnih tekstova. ‘Ta je knjiga svojevrstan paradoks jer ona etablira alternativu, dok sama ideja kronotopa daje stvarima relativnu objektivizaciju’, kazao je Maroević.

Urednica knjige Miroslava Vučić napomenula je da i mnogo bogatije kulture i narodi nemaju takvu monografiju. ‘Hrvatska je ima zahvaljujući ponajprije toj umjetničkoj praksi, ali i ljudima, mladim znanstvenicima, koji su svoj rad posvetili njezinu proučavanju’, kazala je Vučić.

Knjiga je rezultat desetogodišnjega intenzivnog istraživačkog i novinarskog posla - ideja o pisanju ‘povijesti’ hrvatskog performansa rodila se 2004. – a razvojni put hrvatske umjetnosti performansa od njezine inicijacije prije gotovo stotinu godina iscrpno je prikazan na 2.100 stranica ilustriranih s više od 1.800 fotografija.

‘Kao kulturnoj antropologinji bilo mi je strašno bitno dati živu riječ performansima’, kazala je Marjanić, koja je i sama početkom 90-ih godina prošloga stoljeća djelovala u dvjema performerskim grupama, Ljubičasti Deltoid i Zublja Agapa, koje je oformio umjetnik performansa Robert Franciszty.

Kronotopsku priču autorica počinje iz zagrebačke perspektive, obrađujući hrvatsku performersku i akcionističku scenu po njezinim urbanim izvedbenim centrima – to su još Split, Dubrovnik, Pula, Labin, Rijeka, Osijek i Varaždin.

Zaključna je godina 2010. - godina smrti anarho-oca hrvatskoga performansa Tomislava Gotovca a.k.a Antonija G. Lauera, odnosno, na kronotopskoj lenti kao posljednji su izvedbeni događaji navedene izvedbene reakcije na ulazak Hrvatske u korporativnu Europsku uniju.

Petnaest pratećih teorijskih poglavlja otvaraju svojevrsni ‘interpretacijski ključ za čitanje’. Njima su pridodani razgovori s brojnim umjetnicima performansa, kao i s glumcima, glazbenicima, teoretičarima i povjesničarima umjetnosti i književnosti bliskima akcionističkoj i performerskoj sceni. Ukupno je uvršteno 149 razgovora što ih je autorica vodila i objavljivala od 1999. u dvotjedniku Zarez.

Prvi je naslov nastao davno, 1999., s umjetnikom Damirom Bartolom Indošem u povodu njegova performansa ‘Lajka – prvi pas u svemiru’, kazala je autorica. Prvi teorijski tekst nastao je za časopis Up&Underground 2007/2008. kao ‘priča o izvedbenom konceptualnom Zagrebu ispisana kao posveta uličnim akcijama, akcijama-objektima i performansima’, znatno proširena i u ‘Kronotopu’ objavljena kao treće poglavlje pod naslovom ‘Zagreb kao izvedbena platforma akcija, interakcija i reakcija’.

Knjiga je objavljena u izdanju Udruge Bijeli val, Instituta za etnologiju i folkloristiku i nakladnika Školske knjige.

O knjizi su govorili direktor Školske knjige Ante Žužul, Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, te Nikola Devčić iz Udruge Bijeli val. Složili su se kako je riječ o golemom i važnom projektu koji zaslužuje plasiranje na inozemna tržišta.