Među ostalim je poručeno kako zakon nije jezična policija, odnosno da ne propisuje jezičnu normu, da nije represivan i da nema kazni, te da nije puristički, već da, naprotiv, osigurava razvoj hrvatskog jezika ukorak s vremenom, prenosi HRT.

"Zakonom o hrvatskom jeziku kojeg vam danas predstavljamo, utvrđuju se osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika, te se osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku", poručio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

"Danas smo ovdje da prezentiramo nešto što je predmet javnih rasprava u stručnim krugovima, ali i ostalim zainteresiranim u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske, a to je Zakon o hrvatskom jeziku. Dugo, dugo godina, sigurno, ja ne znam više koliko, je to jedna bila od tema s raznim, raznim varijantama, inačicama, prijedlozima i mislim da nam je svima posebno zadovoljstvo što danas predstavljamo upravo zakon o hrvatskom jeziku koji je, evo, spreman da krene u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću," rekao je uvodno ministar Fuchs, dodajući kako je svrha Zakona o hrvatskom jeziku zaštita identiteta hrvatskog naroda kroz jezik, jer jezik je materijalno, odnosno nematerijalno dobro i zaista ima obilježje identiteta i obilježava pripadnost nekog naroda.

"On je nezamjenjivo zajedničko komunikacijsko sredstvo za izražavanje i sporazumijevanje u kojem je potrebno definitivno skrbiti na odgovarajući način. Pa stoga Vlada skrbi o zaštiti i osiguravanju slobode uporabe hrvatskog jezika, što uključuje svakako i osiguravanje pravnih temelja za njegov daljnji razvoj, jer jezik nije jedna statična forma, nego je podložan razvoju i promjenama kroz godine i stoljeća. Ali jednako tako skrbi i o promicanju kulture hrvatskog jezika u službenoj i u javnoj upotrebi. Zakonom o hrvatskom jeziku kojeg vam danas predstavljamo, utvrđuju se osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika, te se osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku", poručio je ministar.

Gotovo sve zemlje članice Europske unije svojim potrebama i vlastitim propisima, uporabu svojih službenih ili državnih jezika, određuju posebnim zakonima o jeziku ili zakonskim propisima, rečeno je također.

"Ustavom Republike Hrvatske određeno je da je u Hrvatskoj službenoj uporabi Hrvatski standardni jezik pod nazivom Hrvatski jezik, ali isto tako da je uporabi latinično pismo. Hrvatski jezik, odnosno Hrvatski standardni jezik je sustav uređen normom na svim jezičnim razinama. On je autonoman i neovisan u drugim idiomima Hrvatskog jezika, te svi uče njegova pravila tijekom cijele vertikale školovanja. Hrvatski jezik u svojoj je ukupnosti i cjelovitosti, temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture, koji su dijelovi europskog identiteta i europske kulture. Posebice je to potvrđeno i samim ulaskom Hrvatske u EU, prema tome, mislim da o tome definitivno dvojbe nema," rekao je Fuchs.

Posebnost hrvatskog jezika, njegova je trodioba na tri ravnopravna narječja, i to čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao obrazac za standard.

"Hrvatski jezik obuhvaća i idiome hrvatskog narječja, te idiome kojima se služe dio Hrvata u inozemstvu poput bunjevačkih i bokeljskih govora, moliško hrvatskog, gradišćanskog hrvatskog ili karaško hrvatskog jezika. Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu ili, ako hoćete, na hrvatskom pravobranitelju. Imaju pravo obraćati se ustanovama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, te na hrvatskom jeziku dobivati i odgovor", kaže Fuchs.

Vlada će osnovati Vijeće za hrvatski jezik, koje će biti kordinacijsko i savjetodavno tijelo. 

"Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promiocati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti s epitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika," poručio je ministar.

"Sada očekujemo da se u javnu raspravu uključe svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji", poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

"Nikakva namjera ovog zakona nije penalizacija i nametanje normi. Jezik ima svoj način na koji se razvija, razvijamo ga svi mi koji ga govorimo i koristimo", ustvrdila je.