U Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci predstavljen je pretisak prvog Hrvatskoga pravopisa Ivana Broza iz 1892. Uz urednika pretiska i ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, nazočni su bili ravnateljica NSB-a Dunja Seiter Šverko, Ermina Ramadanović, Ivo Pranjković, Marija Znika i Marko Samardžija, a tekstove iz tog doba čitao je glumac Miran Kurspahić
'Hrvatski pravopis' Ivana Broza iz 1892. utro je put modernom hrvatskom pravopisanju, istaknuto je u ponedjeljak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na predstavljanju njegova pretiska s pogovorom Marka Samardžije
Brozov je pravopis iz 1892. prvi službeni hrvatski pravopis ispod čije su kabanice izišli svi dosadašnji pravopisi, osim Ciprina pravopisa iz 1940. i Tutavčeva pravopisa iz 1971, podsjetio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) Željko Jozić
Dodao je da je prof. Samardžija, dok je bio ravnatelj IHJJ-a, pokrenuo cijelu knjižnicu pretisaka važnih i relevantnih djela hrvatskoga jezikoslovlja, među koje je uvršten i pretisak Brozova 'Hrvatskoga pravopisa'.
Suurednica pravopisa Ermina Ramadanović istaknula je da je Brozov pravopis utro put modernom hrvatskom pravopisanju dok je recenzent Ivo Pranjković podsjetio kako je riječ o prvom hrvatskom fonološkom pravopisu koji je stalno bio na snazi.
'Uz Maretićevu 'Gramatiku' i Broz-Ivekovićev 'Rječnik hrvatskoga jezika', pravopis spada u najvažnija djela hrvatskih vukovaca', napomenuo je Pranjković dodavši kako je drugo izdanje pravopisa izašlo 1893, iste godine u kojoj je Broz umro.
Podsjetio je i kako je četiri izdanja ovog pravopisa priredio Dragutin Boranić te dodao da je od 1921. do 1951. izašlo još deset njih. Napomenuo je da pravopis u četiri poglavlja obrađuje glasove, riječi i rečenice te dodao kako je Broz u zadnjem poglavlju objavio i pravopisni rječnik.
Recenzentica Marija Znika istaknula je da je pravopis rađen na fonološkoj tradiciji pisanje te dodala da unatoč tomu u njemu postoje mjestimična odstupanja od toga načela. 'Brozov je pravopis preteča i uzor kasnijim hrvatskim pravopisima', ocijenila je Znika.
Po riječima autora popratne studije, jezikoslovca Marka Samardžije, Brozov pravopis korespondira sa suvremenom hrvatskom političkom povijesti 20. stoljeća. 'Pravopis je riješio pitanje slovopisnoga pisanja, osim što se pitanje tzv. precrtanoga 'đ', što ga je uveo Đura Daničić, protegnulo duboko u 20. stoljeće', napomenuo je Samardžija dodavši kako su svi kasniji pravopisi nasljedovali Brozova rješenja.
Istaknuo je i da se Brozov pravopis primjenjivao u školstvu i pedagoškoj literaturi dok su pravaški tisak, ali i Antun Radić te HSS zadržali etimološki pravopis sve do tridesetih godina 20. stoljeća.
Pretisak Brozova 'Hrvatskoga pravopisa' objavili su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) te Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) iz Zagreba.
Ivan Broz (Klanjec, 1852-Zagreb, 1893) hrvatski je jezikoslovac i književni povjesničar. Započeo je studij teologije, ali ga je napustio i na Hrvatskome sveučilištu u Zagrebu studirao hrvatski jezik, povijest i zemljopis. Bio je urednik Matičinih 'Hrvatskih narodnih pjesama' te autor studije o hrvatskome imperativu i više purističkih članaka. Godine 1889. povjerena mu je izradba pravopisnoga priručnika hrvatskoga jezika. Broz je 1892. objavio 'Hrvatski pravopis'. Ovaj pravopis, iako izrijekom temeljen na Karadžićevoj pravopisnoj koncepciji, oblikovan je ponajviše po uzoru na pravopisno djelo hrvatskoga filologa i pravaškog političara Marcela Kušara. Broz je ostavio dubokoga traga u standardizaciji hrvatskoga jezika, a pripremao je i 'Rječnik hrvatskoga jezika' koji je dovršio njegov ujak pa je rječnik poznat pod nazivom Iveković-Brozov 'Rječnik hrvatskoga jezika' objavljen 1901. u Zagrebu.
