Knjigu je objavio nakladnik Hena com u prijevodu Mirne Čubranić. Na predstavljanju u Kulturno-informativnom centru Hrvatsko-turske udruge prijateljstva (HTUP) predsjednik Udruge Goran Beus Richembergh uvodno je istaknuo kako je Elif Shafak velika književna zvijezda, cijenjena intelektualka ne samo u Turskoj već i u svijetu, te je za svoj doprinos međunarodnoj kulturi u Francuskoj, gdje je neko vrijeme živjela, odlikovana Ordenom viteza umjetnosti i književnosti.

"Ono što je Amos Oz bio za Izraelce, što su neki drugi književnici bili za neke druge književnosti, to je Elif Shafak za tursku književnost", rekao je Richembergh.

Urednica Nermina Husković napomenula je kako nakladnik Hena com već nešto više od deset godina u kontinuitetu objavljuje turske autore, od klasika, "bez kojih sagledavanje suvremene književnosti ne bi bilo moguće", do suvremenih turskih autora, s do sada njih već 15 na svojoj autorskoj listi.

"Posebno smo ponosni upravo na Elif Shafak, koja je najprevođenija turska autorica u svijetu, čija su djela prevedena na 25 jezika. Osim što je književnica, ona je borac za prava žena, manjina i svih potlačenih. O njoj najviše govori činjenica da ju je 2017. portal Politico uvrstio među 12 najutjecajnijih osoba u svijetu, koje svojim djelovanjem mijenjaju svijet na bolje", rekla je Husković.

Rođena 1971. u Strasbourgu, u Francuskoj, Elif Shafak piše na turskom i na engleskom. Njen prvi roman "Pinhan" (The Sufi) nagrađen je uglednom Mevlaninom nagradom 1998. Za knjigu "Mahrem" (The Gaze) je 2000. dobila Nagradu udruženja turskih književnika. Predaje na sveučilištima Bilgi te Istanbul Bahcesehir, i na američkim University of Michigan i University of Arizona. Trenutno živi u Londonu, te piše za niz dnevnih i mjesečnih novina širom svijeta, uključujući The Guardian, Le Monde, Berliner Zeitung, Dutch Handelsbladt, The New York Times, Wall Street Journal, The Washington Post i Time Magazine.

Osim fikcije, Elif Shafak piše i eseje, napisala je i knjigu za djecu te jednu autobiografsku knjigu - ukupno 17 knjiga, od čega 11 romana. Hena com do sad je još objavio njezine romane "Majstor i ja", "Kopile Istanbula", "Četrdeset pravila ljubavi", te "Palača buha".

Njezin roman "Tri Evine kćeri" najavljen je kao majstorski oslikan portret modernoga društva u kojemu se sudaraju i isprepliću Istok i Zapad, ateizam i teizam, tradicija i modernitet, bogatstvo i neimaština, multikulturalnost i jednoumlje. Hafak u knjizi progovara o vjeri, feminizmu, islamofobiji, klasnim razlikama, te pokazuje kako nedorečena prošlost može utjecati na sadašnje tenzije.

Moderna Šeherezada čije pripovijedanje izaziva glad za novim pričama

Radnja prati Nazperi (Peri) Nalbantoglu, pripadnicu istanbulskog visokog društva. Na putu do luksuzne vile uz more, gdje je čekaju muž i prijatelji, skitnica joj otme torbicu. Iz nje ispadne stara polaroid-fotografija triju žena i jednog muškarca, snimljena nekad davno pred Oksfordskim sveučilištem, koja potakne neželjenu lavinu sjećanja na događaje iz dugo potiskivane prošlosti.

Kad napokon stigne na večeru, dok ostali gosti uživaju u sljedovima hrane i raspravljaju o Turskoj na razmeđu Istoka i Zapada, Peri priziva u sjećanje ljude koji su je izmijenili i neizbrisivo obilježili njene studentske dane…

"Elif Shafak je vrsna pripovjedačica koja se naslanja na istočnjačku tradiciju pripovijedanja. Ja ju doživljavam kao suvremenu Šeherezadu koja samo priča priče i izaziva glad za još više priča", istaknula je Husković.

"Njezin roman 'Tri Evine kćeri' prebogata je knjiga, vrlo kompleksna, u kojoj autorica propituje ali ne daje odgovore. Suprotstavljajući modernost tradiciji, Shafak progovara o feminizmu, govori o vjerskim nacionalnim i kulturološkim razlikama, o ksenofobiji, svim onim suvremenim temama s kojima se mi danas svakodnevno suočavamo", dodala je.

U tom je smislu ta knjiga vrlo aktualna, "ne samo zato što se događa u suvremeno doba; ona je i politična jer se u njoj dodirnula neke stvari koje su bile krucijalne za naš društveni i politički trenutak". "Ona propituje i pitanje 'pokrivenih' žena, dotiče se izbjegličke krize, straha Europe pred imigrantima, propituje dvostruka mjerila, stereotipe, vječni sraz individualne i kolektivne krivnje", napomenula je nadalje Husković.

Voditeljica portala Čitaj knjigu Alis Marić osvrnula se na "fascinantnu lakoću s kojom Elif Shafak piše o teškim temama, pri čemu se ne opredjeljuje ni za čiju stranu, već se opredjeljuje za - ljubav".

Ulomke iz knjige čitala je književnica Matea Andrić a Vedat Teke svirao je tradicionalni istočnjački instrument ney.