Ti romani prvi su put u toj knjizi priređeni prema tekstološkim načelima kritičkog izdanja, u izvornom obliku kako ih je autorica zamislila.

Hlapić je jedinstvena pojava jer je kroz mnoga izdanja, kojih je od 1913. bilo više od 110, bilježio povijesne mijene i bio interpretiran kroz prigodne povijesne prizme, sve više se udaljavajući od svog autentičnog književnog bića, rekao je Berislav Majhut, priređivač romana.

Ustvrdio je da rukopis Brlić-Mažuranić nije bio podvrgnut samo leksičkim i stilističkim promjenama, pa se, primjerice, pojedina izdanja mogu prepoznati po tome na koji je način ilustrirana zvijezda, koje je cvijeće bilo u buketu i koliko su koštale guske i košare.

'Prvi put nakon stotinu godina sada donosimo autentičnu autoričinu viziju Hlapića, knjigu onakvu kakva ona jest, a ne kako su drugi htjeli da je mi čitamo', dodao je.

Svrha je sabranih djela, projekta započetog krajem 2007., da djelo 'hrvatskog Andersena' napokon bude istraženo i obrađeno te dostupno u integralnom obliku, rekao je Vinko Brešić, urednik sabranih djela.

Recenzentica Dubravka Zima drži kako je Majhut tom knjigom riješio prijepore je li "Hlapić" bajka ili roman, ustvrdivši da nije bajka, te da nije označio začetak dječjeg romana u nas, već se oslanja na bogatu tradiciju.

Predsjednik MH Igor Zidić istaknuo je da je ta knjiga primjer kako treba izgledati kritičko izdanje nekog pisca, te da je Ivana Brlić-Mažuranić jedan od temelja hrvatske književnosti što se ne smije dovoditi u pitanje.

'Romani', iako drugi svezak, prva je objavljena knjiga sabranih djela, a planira se najmanje pet svezaka koji će obuhvatiti autoričine pjesme, pripovjetke, bajke, basne, članke, zapise i ostavštinu. Knjiga donosi priloge s bibliografskim izdanjima romana, pregledom važnih razlika u rukopisu i tiskanim verzijama, te prilog o ilustracijama, s obzirom da je autorica željela napraviti ilustriranog 'Hlapića', no, to nije doživjela za svoga života.

Izdavač knjige je Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu.