Slično kao u McDonaghovom filmu 'Duhovi otoka', gdje centralni ženski lik odluči napustiti malu otočku zajednicu i zaposliti se u knjižnici u gradu, i Billy pokuša ostvariti neki drugi život, negdje drugdje.

Pritom je priroda Aranskih otoka (spomenuta dva naslova zajedno s 'Poručnikom od Inishmora' čine Mcdonaghovu Aransku trilogiju) zadivljujuća u svojoj ljepoti i zastrašujuća u okrutnosti, a nalik su joj i ljudi: karakterni, ogrubjeli, živopisni, teško pokazuju emocije, a kad one jednom izađu, iskaz im je nerijetko silovit, eksplozivan. Upravo to privlači i irskog dramatičara koji u 'Billyju' oslikava sugestivnu galeriju lica: od sestara koje se doimaju kao da smo pred nekim dvoglavim bićem, preko mjesnog donositelja novosti u neprestanoj potrazi za što dojmljivijim vijestima, do 90-ogodišnje alkoholičarke, stanovnici Inishmaana pričaju s kamenjem i 'bulje u krave'.

No njihova 'pomaknutost' i osebujnost niti znače da ih pisac ironizira ili im se ruga, naprotiv – osjećamo da ih podržava, niti da ih ne možemo zamisliti negdje drugdje, daleko od Inishmaana. Možemo, jer McDonagh slika studiju usamljenosti, ovdje dodatno podcrtanu Billyjevim fizičkim stanjem, 'koji nima samo slabe ruke, neg i noge', i na kojeg 'su sve nevolje napale'. Ljudi si na otoku u Galwayskom zaljevu nanose bol i isključuju drugačije, kao što to čine bilo gdje drugdje. Otrgnuti se od toga, potražiti sreću, suprotstaviti se, vitalno je, buntovno središte ovoga teksta.

Dramatičar i redatelj Martin McDonagh rođen je 26. ožujka 1970. godine u Londonu, u obitelji Iraca. Ljeti bi odlazili u Connemaru, dio zapadne Irske okrenut k Atlanskom oceanu, koji je oživio u mnogim McDonaghhovim kasnijim tekstovima. Roditelji se 1992. vraćaju u Galway, a Martin McDonagh i njegov stariji brat John Michael, koji će kasnije također postati pisac i redatelj, ostaju u Londonu. Obojica su prekinuli školovanje kao tinejžeri, s namjerom da se posvete pisanju, u međuvremenu radeći razne poslove.

McDonaghove drame, od kojih su mnoge (pra)izvedene na West Endu i Broadwayu, uključuju naslove: "Ljepotica iz Leenanea" ("1996.); "Krivi Billy s Inishmaana" (1996.); "Lubanja u Connemari" (1997); "Usamljeni zapad (1997.); "Poručnik od Inishmorea" ( 2001.); "Jastučko / Čovjek Jastuk" (2003.); "Bez ruke u Spokaneu, (2010.); "Krvnici"(2015); te "Vrlo vrlo vrlo tamnatvar"( 2018.). Za kratki film "Six Shooter"2004. je osvojio Oscara, a kasnije je bio nominiran i za šest drugih Oscara, u kategorijama režije, scenarija i produkcije. Režirao je i napisao scenarije za dugometražne igrane filmove "Kriminalci na godišnjem" (2008.); "Sedam psihopata" (2012.), "Tri plakata izvan grada ( 2017.) i "Duhovi otoka" (2022.).

Dobitnik je brojnih priznanja: uz Oscara, tu je i šest Filmskih nagrada BAFTA (British Academy Film Awards), četiri Zlatna globusa, tri Olivier nagrade, nominacije za pet Tony nagrada...

Dražen Ferenčina je rođen 10. veljače 1967. godine u Zagrebu. Studirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu, a diplomirao je kazališnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao je više od sto predstava u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Podjednako na scenu postavlja tekstove klasičnih (Shakespeare, Molière, Čehov, Gogolj, Krleža...), kao i suvremenih, nerijetko hrvatskih, dramskih autora (Zajec, Boko, Mihanović, Matišić, Špišić, Brešan...). Za svoje predstave dobio je niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju režiju i najbolju predstavu, za "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova, u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh (2007.); Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju režiju, za "Michelangela Buonarrotija" Miroslava Krleže, u produkciji Kazališta lutaka Zadar (2011.); te Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu, za "260 dana", prema proznom zapisu Marijana Gubine, u dramatizaciji Ane Prolić, u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku (2015). Bio je umjetnički ravnatelj Gradskog kazališta "Zorin dom" u Karlovcu, umjetnički savjetnik i redatelj u Kazalištu Virovitica, a trenutno je ravnatelj Gradskog dramskog kazališta "Gavella" u Zagrebu.

Redatelj predstave je Dražen Ferenčina, prevoditelj Andy Jelčić, kostimografkinja je Marita Ćopo a scenografiju zajednički potpisuju Marita Ćopo i Dražen Ferenčina, autor glazbe je Šimun Matišić, videa Ivan Marušić Klif, a oblikovatelj svjetla je Domagoj Garaj. Glumački ansambl čine: Goran Vučko, Sven Šestak, Draško Zidar, Đorđe Kukuljica, Anja Đurinović, Silvijo Švast, Domagoj Janković, Mijo Pavelko, Nela Kocsis, Antun Vrbenski i Blanka Bart.

Nakon premijere 21. ožujka „Krivi Billy s Inishmaana“ na rasporedu je 22. i 23. ožujka2024.