Program otvorenja festivala, koji će tijekom 32 festivalska dana publici ponudit pet premijera u vlastitoj produkciji, počet će podizanjem zastave Splitskoga ljeta na središnjem carskom trgu drevne Dioklecijanove palače, a festival će otvoriti splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

Završetak festivala planiran je za 14. kolovoza, kada će biti dodijeljene tradicionalne nagrade Judita, a prvi put će u tzv. post festum programu u sklopu Splitskog ljeta biti održana dva koncerta i u danima službenog zatvaranja.

Na svečanom otvorenju operu Giuseppea Verdija 'Lombardijci' izvest će solisti, Orkestar, Zbor i Balet HNK Split, a iz HNK podsjećaju da je ta opera prvu hrvatsku izvedbu imala upravo u splitskom HNK 1994.

Maestro Ivo Lipanović ravnat će i novim splitskim izdanjem ove rane Verdijeve opere, a premijera koincidira i s dvije vrijedne osobne umjetničke obljetnice.

"Nacionalni prvak splitske Opere, bas Ivica Čikeš obilježava 30, a redatelj Robert Bošković 20 godina umjetničkog rada", naglašavaju iz HNK i dodaje kako će se Ivica Čikeš, koji je prije četvrt stoljeća u "Lombardijcima" tumačio manju ulogu Pirra sada predstaviti kao Pagano u ulozi koja je, po riječima maestra Lipanovića vrlo zahtjevna i teška, između ostalog i zato što u prvom činu treba biti bariton, a u ostala tri bas.

Ostale solističke uloge tumačit će Daniela Schillaci, Max Jota, Antonija Teskera, Bože Jurić Pešić, Mate Akrap, Joško Tranfić, Branka Pleština Stanić i Vinko Maroević, a u izvedbi sudjeluju i članovi ansambla Baleta HNK Split.

Operu "Lombardijci" čiji je puni naziv "Lombardijci u prvom križarskom pohodu", izvorno Verdi je skladao 1843., a praizvedena je u veljači te godine. Premijera je, kao i godinu dana ranijeg "Nabucca", bila iznimno uspješna. Mnogo je godina parirala "Nabuccu" po popularnosti, a bila je i prva Verdijeva opera izvedena u Americi.

Radnja se zbiva na nekoliko međusobno jako udaljenih lokacija – od Milana u prvom činu do Antiohije u drugom, te Jeruzalema u trećem činu, a scene dijeli i vremenska distanca.

Fabula "Lombardijaca" tipično je romantičarski složena, a odlikuju je brojni dramatični obrati motivirani ljubavlju, ljubomorom, željom za osvetom... U središtu su likovi braće Pagana i Arvina čiji odnos prolazi radikalne metamorfoze – od Paganove želje i pokušaja da ubije brata prema čijoj ženi njeguje ljubav, do pokajanja, ponovnog pokušaja bratoubojstva, isposništva, skrivanja identiteta i bratskog izmirenja.

Brojne osobne drame događaju se na pozadini krvavog sukoba i osvajanja Jeruzalema tijekom prve križarske vojne. Arvino predvodi kršćanske snage na križarskom pohodu i tamo susreće brata kojeg ne prepoznaje budući da ovaj, kao isposnik pokajnik, skriva svoj identitet.

Muslimanska vojska zarobljava Arvinovu kćer Giseldu. Ona se zaljubi u muslimanskog kraljevića Orontea i po svom oslobođenju optužuje oca i strica zbog nekršćanskog pokolja koje je njihova vojska počinila u Jeruzalemu. Opera završava pobjedom kršćanske vojske, konačnim prepoznavanjem i pomirenjem dvojice braće neposredno pred Paganovu smrt.

Mladi je Verdi, napominje HNK, ponesen domoljubljem i mladenačkim entuzijazmom u jeku Risorgimenta stvorio snažnu operu, punu nježnosti, pobožnosti, odlučnosti, nepresušne melodijske inventivnosti sa zadivljujućom vještinom stvaranja ansambl-scena. Zbor ima izuzetno važnu ulogu u Lombardijcima kao vezivno tkivo te simbol snage i hrabrosti. Kroz zbor Verdi progovara o vlastitim umjetničkim, ljudskim i političkim idealima.

Autorski tim predstave, osim dirigenta Lipanovića i redatelja Boškovića, čine još i scenograf i autor projekcija Ivan Lušičić, kostimograf Mladen Radovniković, koreografiju i scenski pokret ppotpisuje Igor Kirov, zborovođa je Frane Kuss, oblikovatelji svjetla Srđan Barbarić i Ivan Lušičić, koreograf za borbe i mačevanje Alen Čelić, suradnik dirigenta Jure Bučević , suradnica redatelja i glumačka pedagoginja Bruna Bebić, asistentica scenografa Nikolina Kuzmić, te asistentica koreografa Korana Bilan.