Arhitekt Mario Beusan, dugogodišnji član, emeritus, Sekcije za oblikovanje plemenitih kovina i umjetnički nakit, Sekcije za multimediju i intermediju i predsjednik Umjetničkog savjeta ULUPUH-a, preminuo je u subotu, 5. veljače, izvijestio je u ponedjeljak ULUPUH.

Mario Beusan rođen je 25. lipnja 1944. godine u Zagrebu, gdje je završio gimnaziju, diplomirao i magistrirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Još za vrijeme studija radi u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u grupi profesora Miroslava Begovića kao projektant suradnik, a nakon diplome zapošljava se na Arhitektonskom fakultetu kao asistent, postaje docentom i izvanrednim profesorom.

Uz pedagošku i znanstvenu djelatnost sustavno se bavi projektantskim radom, najviše adaptacijama i interijerima koje karakterizira čistoća prostorne koncepcije, profinjenost i suzdržanost oblikovanja, što je glavno obilježje njegovog umjetničkog rukopisa. Među tim projektima ističu se uređenje dvorišne zgrade i dvorane Matice hrvatske, kabineti znanstvenika u Institutu za medicinska istraživanja, knjižara Tamaris, Rektorata Sveučilišta, sve u Zagrebu te upravna zgrada Muzeja u Županji.

Od 1973. bavi se oblikovanjem izložaba te je projektirao 248 izložaba i 36 stalnih muzejskih postava u Hrvatskoj i inozemstvu. Ostvario je niz zapaženih izložbenih projekata u najuglednijim galerijama i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Belgiji, Finskoj, Italiji, Litvi, Srbiji, Kini, Irskoj i Crnoj Gori.

U Zagrebu u Umjetničkom paviljonu, Klovićevim dvorima, Muzeju Mimara, Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Gliptoteci HAZU, Muzeju za umjetnost i obrt, Hrvatskom povijesnom muzeju, Grafičkom kabinetu HAZU, Arheološkom muzeju, te u Muzeju Slavonije u Osijeku, Muzeju grada Siska, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološkom muzeju u Zadru.

Zapažene su bile izložbe u Narodnom muzeju u Ljubljani, Pokrajinskom muzeju u Celju, Palači UNESCO-a u Parizu, Vijeću Europe u Strasbourgu, Donauschwäbisches Zentralmuseum u Ulmu, Savario Museum u Szombathelyju).

Među velikim izložbenim projektima (prostorna koncepcija i likovni postav) ističu se "Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj", Arheološki muzej u Zagrebu, 1994.; "Znanost u Hrvata", Klovićevi dvori, Zagreb, 1996.; "Koncept", međunarodna izložba fotografije, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1996.; "Muzeopis", izložba o 150. obljetnici Narodnog muzeja u Zagrebu, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1996.; "Od golubice do mira", Ministarstvo kulture RH, palača UNESCO, Pariz, 1997.; "Slava Saboru", Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1997.; "Historicizam u Hrvatskoj", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000.; "Sinagoga i Zagreb", Židovske općine Zagreb, Arheološki muzej, Zagreb, 2001.; "Ivan Meštrović – likovi i prizori iz Danteova Pakla", Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2003.; "Arhitekt Stjepan Planić", Leuven, 2004.; "Novija sakralna umjetnost", Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2006.; "Dominikanci u Hrvatskoj", Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2007.; "Blago Kotorske biskupije", Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009.; "Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije / Dječje kazalište, lutke i performansi", Muzej Mimara, Zagreb, 2012.; "Rodin u Meštrovićevu Zagrebu", Umjetnički paviljon, Zagreb, 2015., "Židovi i Zagreb", Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2015.

Od 1998. intenzivno je radio na stalnim muzejskim postavima, od kojih se navode najveći Sakralna umjetnost Hrvatskoj zagorja, kapela sv. Križa, dvorac Bathyany u Ludbregu, 1998.; Sakralna umjetnost Hrvatskog zagorja, kapela dvorca Oršić u Gornjoj Stubici, 1999.; Hrvatski školski muzej u Zagrebu (medalja Grada Zagreba i priznanje predsjednika RH S. Mesića za stalni postav), 2000.; Muzej seljačkih buna, dvorac Oršić, Gornja Stubica, 2002.; Muzej Narone, Vid-Metković, 2007.; Muzej sakralne umjetnosti Kotorske katedrale, Kotor, 2010.; Židovski muzej u Zagrebu, Židovska općina Zagreb, 2016. Od osobite je važnosti stalni postav Arheološkog muzeja u Zagrebu, realiziran u tematskim dionicama od 2003. do 2017. godine.

Još od studentskih dana, nakon studijskog boravka u atelijeru Jannie Borel u Parizu, bavio se umjetničkim oblikovanjem emajla. Kao član ULUPUH-a izlagao je svoje radove na brojnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu.

Među nagradama i priznanjima ističu se VI. Biennale Internationale L'art de l'Email“ u Limogesu 1982., Medalja Grada Zagreba i priznanje predsjednika RH S. Mesića za stalni postav Hrvatskog školskog muzeja, 2000., Velika nagrada za životno djelo ULUPUH-a 2005., nagrada "Bernardo Bernardi" Udruženja hrvatskih arhitekata za oblikovanje izložbe „Dalmatinska Zagora – nepoznata zemlja“, 2007. Za osobite zasluge u kulturi primio 1998. odlikovanje Reda Danice s likom Marka Marulića.

Svoj umjetnički rad predstavio je 2008. izložbom "Mario Beusan: Arhitektura izložbe – na tragu hermeneutičkog diskursa" u Gliptoteci HAZU, te knjigama "Mario Beusan – arhitektura izložbe" i "Emajl", 2018. te Arhitektura/interijer/dizajn, 2021. – sve u izdanju ULUPUH-a.

Bio je član Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva arhitekata Zagreba, Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske, Kajkavskog spravišća, Matice hrvatske, Društva hrvatskih povjesničara umjetnosti i Hrvatske komore arhitekata i inženjera.

Posljednji ispraćaj bit će u četvrtak, 10. veljače na zagrebačkom groblju Mirogoj u 11.40 sati.

Sućut ministrice Obuljen Koržinek obitelji Marija Beusana

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je u ponedjeljak izraze sućuti u ime Ministarstva i svoje osobno u povodu odlaska uglednoga arhitekta, umjetnika, dizajnera interijera, izložbi i nakita, sveučilišnoga profesora Marija Beusana.

"Njegova svestranost i entuzijazam, a osobito kreativan pristup u oblikovanju interijera, pogotovo muzeja i brojnih izložbenih postava, ostavili su dubok trag u prezentaciji bogate hrvatske kulturne i prirodne baštine: od arheoloških nalazišta, preko arhitektonskih spomenika, umjetničkih djela i opusa do prirodoslovnih tema, kartografije ili faune", napisala je ministrica. Dodala je kako će gotovo 250 izložbenih i 36 muzejskih postava ostati veliki kulturološki doprinos profesora Beusana hrvatskoj muzeologiji. Kao pedagog, generacijama svojih studenata nije prenosio samo svoja znanja i istraživanja nego i ljubav prema svom poslu", napomenula je i dodala kako je svoje bogato iskustvo prenio i u knjizi 'Arhitektura izložbe'. Ocijenila je kako se posebnost njegova muzeološkog pristupa očitovala u minucioznom istraživanju svake pojedine teme te kreativnoj prezentaciji najzanimljivijih priča koje umjetnička djela ili svakodnevni predmeti naših predaka mogu ispričati. Istaknula je kako je Hrvatska odlaskom profesora Marija Beusana izgubila jedinstvenog arhitekta, dizajnera, umjetnika i iznad svega zaljubljenika u nacionalnu kulturnu i prirodnu baštinu.