U sedamdesetoj godini života umro je Vladimir Dodig Trokut, ugledni hrvatski likovni umjetnik, sakupljač umjetnina, galerist, arhivist, filmski umjetnik, donator, mistik i osnivač prvog svjetskog Anti-muzeja
Rođen 4. travnja 1949. godine u Kranju, osebujni Dodig Trokut za života je sakupio oko pola milijuna artefakata koji su dislocirani na čak trideset i pet mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu. Zastupljen je u više enciklopedija i leksikona, među kojima i u leksikonu 'Who is Who?', kao i u svjetskim pojmovnicima.
Vrlo je često Dodig Trokut ravnopravno sakupljao vrijedna i potvrđena umjetnička djela uz predmete iz svakodnevnog života, što je bio njegov konceptualni pristup muzeologiji i umjetnosti.
Dodig Trokut je u Hrvatskoj i inozemstu sudjelovao i organizirao oko sedam stotina izložbi, akcija, predstava i performansa, a za sebe je izjavljivao da je od 1968. godine deklarirani anarhist. Prije pet godina Trokut je dobio i nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika (u koje je učlanjen od 1968. godine) za životno djelo koju je posvetio ocu Ivanu Dodigu Glavonji, Imoćaninu, meceni i sponzoru čiji je bio štićenik, kako je izjavio Večernjem listu.
Kako se navodi na stranici Anti-muzeja, začetnik je varijante konceptualne i post-konceptualne no-umjetnosti i tvorac je novih muzeoloških i umjetničkih praksi u svjetskim razmjerima, kao i nazivlja u novoj umjetničkoj praksi i muzeologiji kao što je pojam Anti-muzeja, Black-it-arta, Black out-arta, Black no-arta, industrijske arheologije i arheologije krvi. Autor je opusa različitih izvorišta od autorskog odabira predmeta do ne-mislilačkog pojma stvaralaštva kao no-mentalne forme. Utemeljitelj je sveobuhvatnog likovnog i muzeološkog projekta Anti-muzej, Otvoreni muzej, Borbeni muzej, Muzej za svaki dan, Totalni muzej, Muzej bez zidova itd. U svojim zbirnicama čuva 500 000 artefakata, dislociran je na 35 mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, pod preventivnom je zaštitom Regionalnog zavoda za zaštitu kulturne baštine od 1981. g. Anti-muzej je intelektualno vlasništvo, duhovno vlasništvo i transfer znanja V.D.T-a i patent i inovacija muzejske prakse u svjetskim razmjerima. Javnosti je poznato da je godine 1991. zbirka Anti-muzeja, zaštićeni spomenik kulture, darovan u cjelini hrvatskom narodu, a 2012. godine data je na upravu Vijeću Europe.
