U 97. godini života preminuo je cijenjeni povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet, poznatog po istraživanju kulturne i umjetničke baštine Dalmacije od srednjeg vijeka do suvremenosti, u prvom redu Splita i njegove bliže okolice.
Povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet rođen je 4. lipnja 1923. u Supetru na otoku Braču. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949., gdje je doktorirao 1970. tezom o kiparu Ivanu Rendiću. Od 1949. kustos, a od 1960. do 1979. direktor Muzeja grada Splita, potom znanstveni savjetnik i direktor (do 1984.) Galerije Meštrović u Splitu te redovni profesor na Sveučilištu u Splitu od 1984. do 1993.
'Bavio se istraživanjem kulturne i umjetničke baštine Dalmacije od srednjeg vijeka do suvremenosti, u prvom redu Splita i njegove bliže okolice. Pisao je i o pomorstvu, povijesti filma, fotografiji, političkim previranjima tijekom 19. stoljeća u Splitu. Sustavno je pratio likovne izložbe u Splitu, angažirano pisao o urbanističkim problemima i konzervatorskim promašajima. Posebno se angažirao u obrani devastacije splitskoga groblja na Sustipanu te u preuređenju Rive. Brojnim monografskim tekstovima analizirao je djelatnost značajnih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća u Dalmaciji (Rendić, Vidović, Dešković, Meštrović...)', podsjećaju iz Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
vezane vijesti
Bibliografija radova Duška Kečkemeta, dodaju, iznimno je brojna, a uključuje novinske članke, enciklopedijske tekstove, stručne i znanstvene radove, vodiče, monografije i sintetske tekstove.
'Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Svojim znanstvenim radom dao je golem doprinos boljem poznavanju umjetnosti u Splitu i cijeloj Dalmaciji. U prvom redu treba istaći njegove monografske obrade hrvatskih umjetnika 19. i 20. stoljeća. One sadržavaju opširne biografske podatke, povijesnoumjetničke analize, iscrpne kataloge i bibliografiju te su pouzdan temelj svim istraživačima koji proučavaju modernu umjetnost', navode iz Društva koje je objavilo knjige 'Dujam Penić' (1979.) i 'Grad za čovjeka: o dehumanizaciji suvremenog urbanizma' (1981.) Duška Kečkemeta te je suizdavač monografija 'Ivan Rendić' (1969.) i 'Silvije Bonacci Čiko' (1987.).
'Važan doprinos Kečkemet je ostvario istražujući djelatnost arhitekta i konzervatora Vicka Andrića. Posebno treba naglasiti njegovo sustavno pisanje o stranim istraživačima Dikolecijanove palače kao što su Roberta Adam, Louis Françoisa Cassas, Charles-Lous Clérisseau, Johann Bernard Fischer von Erlach i drugi. Prof. Kečkemet nije samo pomno pratio likovna zbivanja u Splitu nego se bez zadrške angažirao na obrani spomenika koji su u proteklom vremenu bili ugroženi samovoljom i neprimjerenim odlukama. U prvom redu treba izdvojiti njegovu upornu obranu staroga groblja na Sustipanu i splitske rive', navode iz Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
Kao dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Splita, zaključuju, obogatio je njegov fundus brojnim otkupima i sabiranjima, dok je kao profesor moderne umjetnosti odgojio niz generacija studenta.
'Svojim dugogodišnjim radom, nepreglednom bibliografijom i društvenim djelovanjem Duško Kečkemet dao je važan doprinos ne samo povijesti umjetnosti u užem smislu nego i popularizaciji umjetnika i spomenika te jačanju senzibiliteta u širim slojevima jer je svojim pisanjem više od pola stoljeća prisutan u ne samo u znanstvenim i stručnim publikacijama nego i u tiskanim i elektronskim medijima. Dobitnik je Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 'Radovan Ivančević' za životno djelo 2011. za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu u Hrvatskoj i inozemstvu', navodi Društvo.
