Nekad su, možemo se kroz maglu sjećanja prisjetiti, pjesnici palili maštu svoje nacije, pa i cijelog (civiliziranog?) svijeta. Djevojke su bježale od kuće zbog par stihova Byrona, mladići su otkrivali u sebi mnogo kompleksnije emocije nego što bi ih kao muškarci uopće trebali imati. Mediji su izvještavali o književnim skandalima i svađama i činilo se da od pjesničkog nema plemenitijeg i utjecajnijeg zanimanja na svijetu. Danas se slobodan stih ponajviše piše i čita online, u 140 znakova poruke na Twitteru.

Bilo je i perioda kada se ludovalo za Picassovim provokativnim slikama ili kada su sve žene bile zaljubljene u Rudolfa Valentina. Slava i društveni ugled nije bio nepristupačan ni brojnim filozofima, pa i znanstvenicima, koji su se u prvoj polovici dvadesetog stoljeća slavili kao novi bogovi. Svakoga i svašta se u društvu obožavalo, uzdizalo na pijedestal, smatralo sposobnim da odgovore na najveća pitanja i nađu rješenja najvećih problema, od pisaca i slikara, preko filozofa i fizičara, pa sve do filmskih zvijezda. Zato i nije iznenađujuće što su u današnje vrijeme ulogu suvremenog proroka ponajviše preuzeli ekonomisti.

Na to upozorava i hvaljena povijesno-publicistička knjiga Sylvije Nasar 'The Grand Pursuit', 'priča o genijima ekonomije', kako upozorava podnaslov, koja pokriva period otprilike između 1850. i 1950. godine, ali i nakon toga, sve do moderne Indije. Naime, u tih stotinjak godina je nastala – osmišljena i nastala – većina ekonomske teorije po kojoj se danas ravna svijet. Kako živimo u vrijeme konstantno ekonomske krize, koja paradoksalno najavljuje slom nikad jačeg kapitalizma, očekivano je da se svi već odavno pozivaju isključivo na ekonomiste kada žele ojačati vlastite argumente i politike. Dok se nekad razmetalo poznavanjem Hegela, sada se nabacuje imenima kao što su Keynes, Friedman, Hayek, a u čijim se knjigama navodno nalaze obrasci i upute za dobar dio onoga što upravo doživljavamo.

Nasar se u 'The Grand Pursuit', dakle, odlučila na pisanje povijesne freske u kojoj će pratiti veliki broj ključnih ekonomista, kao i njihov rad i međusobne odnose te je – ako je vjerovati kritičarima – napisala djelo koje bi se odmah moglo početi koristiti kao dodatna literatura na studiju ekonomije. Nasar inače ima iskustva u pisanju odlično istraženih i relevantnih biografija, pa je tako njezina knjiga o matematičaru Johnu Forbesu Nashu pretvorena u Oscarom nagrađeni film 'Genijalan um'. Nasar u 'The Grand Pursuit', iako se fokusira detaljno na više životnih priča, zapravo zanima kako se ekonomija iz zanemarene znanosti za računovođe u roku od nekoliko desetljeća pretvorila u jedan od temelja suvremenog svijeta. Velika potjera iz naslova se, dakle, odnosi na cijelo čovječanstvo, uvijek u potrazi za sljedećom velikom idejom koja će učiniti da mislimo kako je ono što proživljavamo neka vrsta napretka.

Naravno, priča o ekonomiji ne može započeti bez Karla Marxa i Friedricha Engelsa, čija je zajednička kritika kapitalizma jedan od kamena-temeljaca njegove trenutne dominacije. Jer iako se kod Marxa može naći bezbroj stvari koje je stari komunist ispravno predvidio u vezi kapitalizma i njegovih boljki, postoji i dovoljno toga što je kapitalizam u međuvremenu naučio sam od sebe, ponajbolje od svega kako kooptirati opoziciju. Uostalom, i Engels je bio svojevrsna opozicija kapitalizma, što ga nije spriječilo da lagodno živi kao uspješan industrijalac. To mu je, napominje Nasar, i omogućilo da financira Marxov kaotični život dok je ovaj pisao 'Kapital', monumentalno djelo ekonomske teorije.

Kroz 'The Grand Pursuit' defilira impresivna galerija likova, od suhonjavih ekonomista do bivših aristokratkinja koje su svoj život posvetile socijalizmu, no kao centralni se profiliraju dvojica, tzv. Darwin i Freud ekonomske teorije. Darwin je austrijski ekonomist Joseph Schumpeter, koji se može pohvaliti i time da je bio katastrofalan financijski političar. Dvadesetih godina prošlog stoljeća briljantni bečki profesor ekonomije Schumpeter je, nošen valom postratnog patriotizma, ušao u aktivnu politiku, u kojoj je jedino vrlo brzo uvidio kako se sve njegove ideje razvodnjavaju i deformiraju. Ipak, svoje frustrirajuće iskustvo izvršne vlasti potaknulo je Schumpetera da o ekonomiji razmišlja izvan standardnih okvira, pa je u svojim i danas utjecajnim djelima zaključio da se država ne treba miješati u ekonomiju te da je kapitalizmu potreban koji povremeni tržišni krah kako bi nakon njega na scenu došle nove i bolje kompanije. Ukratko, ekonomija se svodi na opstanak najsposobnijih, zaključio je Schumpeter, koji je i sam financijski krahirao 1929. zbog sloma njujorške burze.

No, kada se govori o modernoj ekonomiji, teško je naći veću zvijezdu od Johna Maynarda Keyensa, koji je prvi u ekonomske modele uveo iracionalnost. Kao što danas znamo, Keynes je itekako bio u pravu, jednako kao što je u suštini kejnzijanska ekonomska politika Franklina Delana Roosevelta izvukla SAD iz Velike depresije. U vrijeme najveće recesije, kada su se sve svjetske vlade protiv ekonomskog kraha još borile radikalnim rezovima i balansiranim budžetima, Keynes je lakonski pitao: 'Pa zar je sedam svjetskih čuda nastalo zahvaljujući škrtosti?' U prijevodu, Keynes je smatrao da država itekako treba trošiti novac na pokretanje vlastite ekonomije, a ne uzdati se isključivo u 'nevidljivu ruku tržišta'. O njemu Nasar usput donosi i mnoštvo zabavnih životnih činjenica, poput Keyensove opsjednutosti zdravom prehranom, prateći njegov nevjerojatan put od nadobudnog studenta Cambridgea do jednog od pregovarača na sastanku u Bretton-Woodsu, na kojem se postavljeni temelji ekonomskog prosperiteta Zapada za vrijeme poslije Drugog svjetskog rata.

Kritičari su knjizi Sylvije Nasar pronašli i određene nedostatke. Zamjera joj da nedovoljno prostora posvećuje Velikoj depresiji, da je u cijeloj priči zaboravila na Adama Smitha, te da je čudno što knjiga posvećena razvoju suvremene ekonomske misli završava prije opisa sloma Wall Streeta 2008., koji je izazvao globalnu recesiju. No, svi se slažu da je 'The Grand Pursuit' obavezno štivo za one koji o ekonomiji i njenoj povijesti žele znati više. Za početak, da se nauči tko su svi ti ljudi čije teorije, modeli i knjige i danas u ogromnoj mjeri određuju živote svih ljudi na svijetu.