Najstarije zagrebačko kino Europa, kojim već osam godina uspješno upravlja umjetnička organizacija Zagreb Film Festival, krajem prošle godine proglašeno je najboljim europskim kinom. No slavlje je kratko trajalo; dan kasnije na adresu ZFF-a stigao je dopis Grada Zagreba u kojem se spominje mogući raskid desetogodišnjeg ugovora o upravljanju kinom Europa. Nakon što je ZFF poslao sve zatražene račune o financijskom poslovanju kina i novcima uloženim u njegovu infrastrukturu, čekaju očitovanje tog ureda. O svemu tome razgovarali smo s Borisom T. Matićem, prvim čovjekom ZFF-a
U isto vrijeme dok je trajala buna oko HAVC-a, umjetnička organizacija Zagreb Film Festival, po riječima njezina glavnog čovjeka Borisa T. Matića, posljednjih mjeseci prolazila je pakao. A tome još nije kraj.
Naime, prije devet godina hrvatski filmaši krenuli su u uspješnu akciju Daj mi kino za najstarije zagrebačko kino Europa koje je tada trebalo postati druga scena HNK Zagreb. Ovih dana direktor umjetničke organizacije ZFF-a Boris T. Matić bio je spreman drugi put krenuti u javnu borbu za kino.
Razlog njegovu mogućem potezu prijeteći su signali iz Gradskog ureda za pravne poslove i upravljanje imovinom Grada koja posljednjih mjeseci raznim dopisima prijeti ukidanjem ugovora o upravljanju kinom dvije godine prije njegova isteka. Nasreću, uvjeravanja iz drugog ureda – onog za obrazovanje, kulturu i sport, o dobrom upravljanju kinom Europa odgovorile su ga od toga. Zaposlenici Hrvatskog filmskog saveza i kina Tuškanac bili su prisiljeni krenuti u ponovljenu akciju Daj mi kino koju će, kaže Matić, UO ZFF i kino Europa zdušno podržati.
'Dan nakon što smo dobili nagradu za kino s najboljim programom u Europi, stigao nam je dopis iz Gradskog ureda za upravljanje imovinom u kojem nas obavještavaju kako su bili u jednoj neovisnoj inspekciji kad su utvrdili kako je Velika dvorana u lošem stanju, kako koristimo dućan i kafić u puno većem prostoru o dozvoljenog. Brzo smo se očitovali po tom pitanju kako već godinama upozoravamo gradske vlasti o stanju krovišta i nužnoj sanaciji same dvorane stare 92 godine te kako smo u protekle tri godine predlagali razne modele kako da se to učini. Također smo dali na uvid sve papire koji su opovrgavali njihove tvrdnje vezane uz veličinu shopa i caffe bara i dobili njihov odgovor kako je sve u redu. No vrlo brzo, negdje u prosincu prošle godine, zatražili su sve naše račune s kojima možemo dokazati da smo uložili svojih dva milijuna u infrastrukturu kina kako je to predviđeno ugovorom. A mi smo u kino do sada uložili gotovo pet milijuna kuna. Prvi put tad su počeli koristiti formulacije tipa da traže naše očitovanje ako ne želimo da dođe do raskida ugovora. Tad su krenule i kuloarske priče kako nas žele istjerati iz kina Europa i napraviti narodnjački klub. Toliko dobro radimo svoj posao, čemu svjedoči broj gledatelja i nagrada za najbolji program u Europi, da mi u toj priči ništa nije jasno', rekao je za tportal Boris T. Matić.
Koliko je provjerena informacija o narodnjačkom klubu, pitamo ga.
'I prije su mnoge informacije na sličan način dolazile do nas i neke su se nažalost pokazale točnima, tako da vjerujem da je netko o tome razmišljao i tako nešto priželjkivao. Ne znam je li namjera bila samo zaustaviti ovakav cjelogodišnji iznimno uspješan kinoprogram i zamijeniti ga povremenim projekcijama čisto reda radi i baviti se prvenstveno ugostiteljstvom kroz narodnjake ili je u pitanju bio samo caffe bar u koji bi pretvorili cijelo kino. Zamislite da sad netko preuzme samo kafić i počne puštati u tom prostoru narodnjake dok naša publika dolazi u kino gledati neki ozbiljan film. Osim toga taj kafić često zatvaramo zbog događanja i premijera u kinu. To sigurno ne bi dobro funkcioniralo, jer je kafić u funkciji kina i služi svrsi prikazivanja bez obzira na to koliko puta mjesečno njegove dijelove treba zatvarati. Kad bi dvije različite strane vodile – jedna kino, druga kafić, stalno bi dolazilo do razmirica što bi onemogućavalo pravovaljanu funkciju kina', objasnio je ne krijući svoju zabrinutost Boris T. Matić.
Prigovore Gradskog ureda za pravne poslove i upravljanje imovinom Grada o lošem stanju glavne dvorane smatra neutemeljenima. Bezuspješno je puno puta i na razne načine pokušao s ljudima iz Grada naći rješenje za restauraciju dvorane i sjedalica.
'Veliku dvoranu smo pomalo krpali, a kako je kino već četiri godine pod zaštitom, ne možemo ništa bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika. Za restauraciju stolica i krečenje treba nam nekih dva milijuna kuna. U želji da konačno nešto napravimo, kontaktirali smo bezbroj puta Gradsku upravu želeći brzo pronaći rješenje, imali smo nekoliko prijedloga, no nisu bili zainteresirani. S njihove strane nije bilo nikakvog odgovora. I tako već više od tri godine. Kontaktirali smo i razgovarali nekoliko puta i s Uredom za europske fondove kako bismo povukli sredstava iz fondova za renoviranje kina, ali bi i to bilo stopirano', objašnjava Matić dodavši kako se, unatoč svim pozitivnim rezultatima kina Europa, potpora Grada od ZFF-ova preuzimanja kina gotovo dvostruko smanjila.
'U kino smo dosad uložili skoro pet milijuna kuna, a najam mjesečno plaćamo 30.600 kuna. Nikad nismo bili u varijanti poput nekih drugih ustanova koje svoje prostore plaćaju samo par kuna po metru kvadratnom ili su ih dobili besplatno. Od Grada godišnje na Javnom pozivu za potrebe u kulturi ostvarimo 450 tisuća kuna za programska sredstava, a najmom im vratimo nekih 367 tisuća kuna. Naglašavam kako uz spomenuti mjesečni najam, podmirujemo i troškove režija te održavanja zgrade, sveukupno u iznosu od milijun i pol kuna godišnje, sve to bez plaća i honorara naših djelatnika, a njih trenutačno imamo 18 stalno zaposlenih i tridesetak stalnih vanjskih suradnika', objašnjava Matić.
Kad je ZFF 2008. preuzeo kino Europa, kaže, imali su 30 tisuća gledatelja godišnje, a danas se mogu pohvaliti brojkom od 125 tisuća.
'To je rezultat krvavog rada. Prvih godina po projekciji znali smo imati tri, četiri čovjeka, najviše dvadeset. Bilo je i velikih problema s distributerima. Kad smo savladali sve prepreke, dobili smo kino s najboljim programom u cijeloj Europi', ističe.
Kome je ZFF stao na žulj i zbog čega dvije godine prije istekao ugovora postoje prijetnje o njegovu raskidu, ne može objasniti, jer u toj priči ne vidi nikakvu logiku.
'Nekom nismo dragi, koji su izravni razlozi, ne znam. Mi nismo kino s političkim angažmanom, široki smo za prijeme. S jedne strane u našim prostorima održava se lijevi Subversive Festival, no u kinu Europa bila je i premijera spornog filma Jakova Sedlara 'Jasenovac – istina'. Kino Europa javni je prostor, moramo biti otvoreni prema svemu', objašnjava. Do sada su se na pitanja ZFF-a očitovali iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport pohvalivši njihov program te ustvrdivši kako su svoje ugovorne obveze izvršavali kako treba te u skladu s tim ne vide nikakav razlog za raskidanjem ugovora prije njegova isteka 2019. godine.
'U ovom trenutku očekujemo i očitovanje od Ureda za upravljanje imovinom u kojem bi se trebali izjasniti jesu li provjerili sve točke ugovora i je li sve uredu. Bez toga ne možemo nastaviti raditi na novim projektima naredne dvije godine dok nam traje ugovor, jer se ne usudimo dalje ulagati sredstva u nešto što nam možda sutra može biti uzeto. Nadam da će nakon izbora odgovorni iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport napraviti strategiju rada gradskih kina kako se ne bi događali problemi kroz koje trenutačno prolazi Hrvatski filmski savez koji upravlja kinom Tuškanac i mi s kinom Europa te da će tako biti i jasnija funkcija Kinoteke čije su skoro otvaranje najavili', zaključuje Boris T. Matić.