Izložba '45. kompleksna je muzeološka prezentacija 1945. godine, rekla je suautorica izložbe, a odnedavno ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar dodavši kako je ta godina još uvijek godina političkih prijepora, raznih interpretacija i ocjena te predstavlja izazov na koji Hrvatski povijesni muzej, nastavljajući niz povijesnih izložbi, nastoji odgovoriti činjenično i utemeljeno na recentnim historiografskim djelima, a pomoću izvornih muzejskih predmeta i arhivskog gradiva.

Izložba će predstaviti, kako je istaknula, ključne povijesne, političke i kulturno-društvene događaje iz 1945. godine kroz četiri tematske cjeline: Prema kraju rata, Kraj rata i poraće, Svakodnevica te Kultura i znanost.

Naglasila je kako će se unutar četiri glavne tematske cjeline prezentirati, između ostalog, zadnji dani i zločini NDH, završne vojne operacije, Bleiburg i Križni put, manifestacije političkog karaktera, obnova i izgradnja, izbori za ustavotvornu skupštinu, promjena vlasničkih odnosa, agrarna i novčana reforma, folksdojčeri, 'U ime naroda' – represija i zločini komunističkog režima, odnosi Crkve i države, svakodnevica, moda, sport, likovna umjetnost, karikatura i strip, kazalište, film, glazba, književnost, sveučilište.

O navedenim temama svjedoče odabrani predmeti iz zbirki Hrvatskoga povijesnog muzeja te predmeti i arhivsko gradivo posuđeni iz 68 domaćih i inozemnih muzejskih i arhivskih institucija te 22 privatna posuditelja građe.

'Pojedini predmeti i arhivsko gradivo javnosti će biti predstavljeni prvi put', rekla je Brstilo Rešetar i objasnila da su korišteni osobni dokumenti i dosjei pohranjeni u Hrvatski državni arhiv te da je zbog zakonske odredbe o tajnosti tih dokumenta 70 godina od događaja, izložba mogla biti otvorena tek ove godine, no i tu nije sve teklo glatko.

'Izložba je trebala biti otvorena uoči Noći muzeja, no zbog pada serverskog sustava i gubitka vrijedne građe prvotno je odgođena za 29. veljače. No kako podaci sa servera nisu bili vraćeni, ponovno se pristupilo posuđivanju već obrađene građe pa je izložba ponovno odgođena za 10. ožujka', rekla je tportalu suautorica izložbe i ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar.

Na izložbi su osim originalnih predmeta i svjedočanstava zastupljene multimedijalne prezentacije, animirana karta 'Drugi svjetski rat u Europi i Hrvatskoj' te interaktivna instalacija 'Kronologija '45.'. Ključan segment na izložbi su intervjui 'Fragmenti vremena' snimljeni s ljudima različitog uzrasta, nacionalne pripadnosti, te ideoloških i političkih opredjeljenja koji doprinose sagledavanju kompleksnosti teme. Autorica intervjua je kustosica Petra Braun.

Kustosica Nataša Mataušić za izložbu obrađivala teme svakodnevnog života u NDH i oslobođenim područjima, obnovu i izgradnju nakon svibnja 1945., završne operacije prema kraju rata, manifestacije političkog karaktera te kolonizaciju i agrarnu reformu.

'Najteži mi je bio rad na temi završnih operacija rata s kojima se nisam dosada bavila u tolikoj mjeri, a brojne fotografije i dokumenti koji su prikupljeni bit će prikazani kroz multimedijalnu prezentaciju', rekla je Mataušić kojoj je najzanimljivije bilo istraživanje teme kolonizacije i agrarne reforme.

'Nikad se gledajući film 'Vlak bez voznog reda' nisam zapitala o porijeklu svega onoga što je dočekalo ljude koji su vlakom u sklopu kolonizacije i agrarne reforme prevažani iz Like u Vojvodinu. Spoznaja da je sve to oduzeto folksdojčerima obilježilo mi je rad na ovoj izložbi', rekla je Mataušić.

'Kultura i umjetnost tog vremena do sada su bila potpuno zanemarivana područja, a kroz njih se puno bolje vidi stanje '45. godine nego u 'ukalupljenim' dokumentima. Tek se zadnjih desetak godina nešto se govorilo o kazalištu i filmu', rekla je kustosica Snježana Pavičić i istaknula da izložba '45. po prvi puta prezentira slikarstvo toga razdoblja.

'Nastojali smo prikazati totalitet zbivanja kroz razne stilove, a 40-ak izloženih originala samo su ekstrakt prikupljene građe', rekla je Pavičić i objasnila da su zastupljeni radovi tri grupacije autora.

'Tu su umjetnici partizani među kojima su doajeni hrvatske umjetnosti, nekada pripadnici grupe 'Zemlja', te srednja i mlađa generacija koja je najvećim djelom regrutirana s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. O njima se dosad najviše čulo, a ova izložba razbit će predrasude o njihovom propagandnom djelovanju. Drugu skupinu čine evazivni umjetnici koji su se bježeći od politike povukli u vlastite ateljee, a treću skupinu čine umjetnici otvoreni za istraživanja koji su se distancirali od politike', rekla je Pavičić ova izložba neke teme iz kulture i umjetnosti prvi put otvara, na neke poput kazališta, filma i književnosti se nastavlja, ali da mlađim generacijama ostaje još puno zanimljive građe koju tek treba istražiti.

Godina 1945. još uvijek je godina prijepora, raznih interpretacija te ocjena i to ne samo u Hrvatskoj, već i šire. Posljedica je to nemogućnosti distanciranog procesuiranja intenzivnih političkih događaja i lomova koji su pokrenuli lavinu napetih odnosa između društva i pojedinca.

'Osim dobro poznatih i utvrđenih povijesnih činjenica neosporno je najvažnija ta da je 1945. godine završio Drugi svjetski rat, ali i da je te godine bačena atomska bomba. Za Hrvatsku je bitno naglasiti da je istovremeno bila i na strani pobjednika i strani gubitnika, te da je došlo do radikalne smjene vlasti. Uz to, postavljajući ovu izložbu nastojali smo ukazati i na druge aspekte koji obilježavaju tu godinu, a nisu isključivo vojno-političkog karaktera. Zanimalo nas je što se konkretno zbivalo 1945., od siječnja do prosinca te godine koja u sebi sadrži nekoliko legitimnih represivnih političkih sustava, fašistički i komunistički te kontinuirano trajanje monarhističkih aspiracija. Zatim, zanimalo nas je što je u pozadini političkih zbivanja, kako su se transformirali društveni odnosi te ono svakodnevno što je pritiskalo malog čovjeka', složne su autorice izložbe, kustosice Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, Ana Filep, Nataša Mataušić i Snježana Pavičić

'Opredijelili smo se za prikaz cijele godine budući da izložbom želimo pokazati poznate, ali i potpuno nepoznate, zanemarene činjenice. Ovoj izložbi nije namjera, balansiranje raznih političkih strana ili traženje neke nemoguće ravnoteže, nije ni postavljanje apsolutnih istina, ni relativizacija vojne pobjede nad fašizmom. To najmanje. Ne spori se činjenica da je 1945. u javnim i manifestacijskim oblicima prekinuta ideologija fašizma, osobito poražavajuća po pitanjima rasizma, nacionalne isključivosti, represije i straha, no svjesni smo da nastupa dugotrajna epoha ideologije komunizma s nesagledivim posljedicama represivnog sustava.'

Povijest treba stalno preispitivati, a posebno one godine, događaje, pojave i osobe koje su već postale neupitne, kanonizirane i čvrsto postavljene vrijednosti. Ne zato da bi ih se postavilo opozitno već upravo zato da bi se pokazalo što ih je to takvima učinilo.

Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 14. kolovoza.