Pod kategorijom 'Istraži Zagreb', Turistička zajednica grada nudi priličan broj varijanti, em biciklom i autobusom, em iz zraka, em rikšom, fijakerom, pedicabom. Nudi čak i takozvanu luminoakustičnu gradsku vožnju, što bi značilo kombi sa šest solarnih panela na krovu, koji prima šestero putnika i zahtijeva dva vozača.

Za tradicionalnije tu su, naravno, najobičnije šetnje, pješice, laganim hodom, mada se može i trčeći. Može se i u društvu gradskog šerpe, coprnica, kostimiranog vodiča, Marije Jurić Zagorke. Može i privatno, s individualnim vodičem, može noću, a može i svemirski. Barem tako tvrde, dakle da imaju i svemirsku turu.

Šetnja centrom za strance 150 kuna

Postoji međutim i novija opcija, i to za lokalne ljude. Besplatni razgledi Zagreba za Zagrepčane uvedeni su 2. rujna, nude se do 28. listopada i, pod motom 'Upoznaj svoj grad', uključuju obilazak najpoznatijih gradskih atrakcija u centru, pješice, svake subote, s početkom u 17 sati.

I sami smo se prijavili na jednu, ne bismo li provjerili kako tura izgleda, što turisti inače dobivaju u najosnovnijem paketu, ali i je li na bilo kakav način drugačija, jer je 'za domaće'.

Za strance je, inače, ova varijanta obilaska stare jezgre grada pješice u ponudi svakog dana, ali prijepodne, u 10 i 12 sati, te po cijeni od 150 kuna po osobi, ako ih je dvoje i više. Ako je samo jedna osoba u obilasku, to košta 300 kuna, djeci do 12 je besplatno, a onima od 12 do 18 godina 75 kuna. 

Što se tiče besplatnog razgleda za Zagrepčane, prve subote na sastanku ispred Turističkog informativnog centra na Trgu bana Jelačića pojavilo se preko trideset ljudi, dovoljno za dvije skupine i vodičice. Među njima bilo je i djece i odraslih, parova, obitelji, solera i većina ih se najavila telefonski u petak. Bilo je međutim i nekih koji su se priključili spontano, prolazeći pored Turističkog centra.

Došli su, kako su većinom komentirali, jer žele Zagreb doživjeti iz neke drugačije perspektive, provjeriti koliko znaju, podsjetiti se, saznati više.

Lokalni ljudi sve više žele istražiti grad

'Drago mi je da postoji interes naših ljudi za razgledavanjem Zagreba. Ovakve ture redovito organiziramo za posebne prigode, poput Dana grada, i tada se dogodi da nam se prijavi i previše njih. Znamo imati i više od pet skupina', rekla je vodičica dodajući da inače uglavnom radi sa strancima i da je ovo prva godina da se besplatni razgledi za lokalce, zbog njihova stalnog interesa, organiziraju krajem ljeta.

Tura će, kako je najavila, trajati uobičajenih sat i pol, dva, a počela je, kako je već spomenuto, na Trgu bana Jelačića, na kojem su Zagrepčani mogli čuti da je spomenik banu Jelačiću nekoć bio postavljen južnije i okrenut prema Mađarskoj.

'Za vrijeme Jugoslavije spomenik su uklonili. Ban nije bio omiljen jer je u Sabor uveo hrvatski jezik', rekla je vodičica koja se osvrnula i na Manduševac, odnosno suvremenu verziju zdenca, iz kojeg je, prema legendi, lijepa Manduša, zagrabivši vode, napojila vojsku koja je tuda prolazila.

'Od toga 'zagrebi, zagrebi', kažu stari, potječe i naziv grada. Mada ih ima i koji tvrde da je to od Zagoraca koji su nekoć, prilikom dolaska ovamo, govorili kako idu 'za breg', pa je kao inačica toga na koncu ispalo - Zagreb', pojasnila je vodičica.

Zaboravljena zagrebačka atrakcija

Rutu je dalje nastavila kod dobro poznate makete grada 'Pozdrav Zagrebu', uz koju su se već natiskale i druge skupine stranih turista, od kojih su si neki odabrali i privatne ture, dvoje po vodiču. Vodičica zagrebačke grupe tu je napravila brzinski presjek grada ističući osobito to da se originalnu Bašćansku ploču, jedan od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, najdulji i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima, nastao oko 1100. godine, može vidjeti zapravo baš u Zagrebu, a ne u benediktinskoj crkvi Svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku.

'Djecu tamo vodimo na izlet, a pravu Bašćansku ploču imamo tu, u Zagrebu, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti', rekla je vodičica. Spomenik je u HAZU, inače, od 1934., a u tadašnju Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti dopremio ga je jezikoslovac Stjepan Ivšić, kad se utvrdilo da Sveta Lucija više nije povoljno mjesto za čuvanje Ploče. U Akademiji ju se, na njenom počasnom mjestu, rekla je vodičica, može slobodno razgledati.

Jedinstvena Posljednja večera

Šetnja Zagrebom za Zagrepčane nastavila se Bakačevom do zagrebačke katedrale, znane i kao katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava. Osim na natpis uglatom glagoljicom u južnoj lađi, desno od ulaza, na zidu zvonika, vodičica je pažnju skrenula na Meštrovićev reljef 'Susret Stepinca s Kristom' koji je 1967. postavljen na sjeverni zid u katedrali. Dotaknula se prijateljstva velikog umjetnika i Alojzija Stepinca, na njihov susret u zatvoru u Krašiću 1959., gdje je Stepinac bio zbog veza s vlastima NDH.

'Tito je htio osnovati crkvu neovisnu o Papi, a Stepinac se tome nije pokorio. Meštrović također u jednom trenu mora u egzil jer je u Jugoslaviji nešto krivo rekao ili pomislio', rekla je vodičica kod reljefa 'Susret Stepinca s Kristom'.

Zagrepčanima je pokazala i Posljednju Kristovu večeru, mali barokni mramorni oltar do sakristijskih vrata, izrađen 1703., za koji je pojasnila da je poseban jer je jedini prikaz toga da se pod stolom, uz noge apostola, nalaze i životinje.

Nakon katedrale, standardni razgled vodio je preko Dolca, tržnice koju turisti, kako je rekla vodičica, obožavaju, najviše zbog veselih suncobrana. Zatim je trebalo Skalinskom do Tkalčićeve.

Kvart bluda i Mary Poppins

Prije samog spuštanja, na Opatovini, na Trgu Petrice Kerempuha, vodičica se zaustavila da bi komentirala starinske plinske svjetiljke, lanterne ili ferale koje u Zagrebu nažigači još uvijek pale ručno i koji su gotovo jedinstven sustav u Europi.

'Prava su turistička atrakcija, samo što naš gač određene dionice vozi na motoru i ne nosi uvijek tradicionalnu odoru', požalila se vodičica, a upravo u tom trenutku na obzoru se ukazao jedan od nažigača, u uniformi, pješice, i odradio svoje.

Nakon toga slijedila je popularna Tkalča, u kojoj turisti spomenik Marije Jurić Zagorke redovito brkaju s Mary Poppins, kako je rekla vodičica. Osvrnula se i na spomenik postavljen nešto niže, 'Ženu na prozoru', kiparice Vere Dajht Kralj, koji prikazuje prostitutku dok čeka mušteriju na prozoru kupleraja.

Posveta je to, inače, vremenu od 1890-ih do Drugog svjetskog rata, kad je Zagreb bio među vodećim gradovima u Europi po broju javnih kuća i kupleraja. Svako zdanje u Tkalčićevoj bio je bordel, a Turistička zajednica u ponudi je imala i čitavu rutu - Puteni Zagreb - koja je s kurtizanom ili ćoškaricom Margaritom uključivala obilazak lokacija na kojima su u gradu nekoć blud i razuzdanost bili na prvom mjestu.

'Nekad su kočijaši, kad bi gospoda samo ušla u kočiju ne rekavši kamo idu, podrazumijevali da se ide za Tkalču. Događalo se da neki i nenamjerno ovamo završe', komentirala je vodičica, dodajući kako strance u Tkalčićevoj redovito iznenadi velika gužva i hrvatski ritual dugog ispijanja kave.

Danteov praunuk na Gornjem gradu

Nakon što je zastala kod Muzeja naive, u kojem turiste, kako je rekla, uvijek oduševi oslikano jaje, vodičica je grupu dalje odvela Krvavim mostom preko Radićeve. Tamo je pažnju skrenula na trgovinu kravata, jedan od najčešćih domaćih suvenira, 's time da se kravata s motivima glagoljice može kupiti samo kod nas'.

Put je dalje vodio do Kamenitih vrata, gdje su Zagrepčani dobili informaciju o požaru i čudom neizgorenoj Gospi, kao i Društvu hrvatskih zmajeva, da su tu locirani, te o spomeniku Dori Krupićevoj, da je inspirirana knjigom Augusta Šenoe 'Zlatarevo zlato'. Slijedila je gornjogradska ljekarna na adresi Kamenita 9, najstarija u Hrvatskoj, zvana nekoć 'K crnom orlu'. Vodičica je podsjetila da je u njoj radio i Danteov praunuk Nicolò Alighieri.

Dolaskom na Markov trg kratko je ispričala osnove o čuvenim građevinama, crkvi sv. Marka te o zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Ustavnog suda. Nije moglo bez spomena razigranog pročelja crkve sv. Marka, na kojem se ističu grbovi Hrvatske i Zagreba. 

'Rađeno je to prema mađarskoj tradiciji, ali nijedna crkva koja ima ovakav krov nema ga s ovako jakim bojama', rekla je vodičica, osvrćući se na umjetnike koji su se pobrinuli za njen likovni aspekt. Pored spomenutog Ivana Meštrovića, to su Ljubo Babić i Jozo Kljaković, kojeg je osobito istaknula.

'Unutrašnjost crkve oslikao je biblijskim i hrvatskim povijesnim temama. U Jugoslaviji nije bio priznat jer je svojedobno slikao u Vatikanu. Danas u Rokovom perivoju, na broju 4, u njegovoj nekadašnjoj kući, djeluje Centar za likovni odgoj Grada Zagreba, gdje se može ići na tečajeve crtanja, slikanja, kiparstva', rekla je vodičica, dodajući da joj je bio veliki problem to što turistima nije mogla omogućiti da uđu u crkvu sv. Marka.

Turisti žele u crkve

'Odnedavno je ipak otvorena za obilaske, ali Katarinina crkva još uvijek nije. Turisti uvijek imaju veliku želju vidjeti kako naše najpoznatije crkve izgledaju iznutra, osobito oni iz zemalja koje se ponose sakralnom arhitekturom, Talijani, Španjolci', rekla je vodičica. Turistima, osim toga, smetaju išarane fasade, dometnula je.

'Nije im jasno kako u staroj jezgri grada ima toliko išaranih zidova', rekla je vodičica koja je grupu povela dalje do Kule Lotrščak na Strossmayerovom šetalištu, a potom natrag na Trg, ispred Informativnog centra Turističke zajednice.

U njoj su nam pojasnili da su besplatne razglede grada za Zagrepčane pokrenuli prije nekoliko godina, a 'slijedom pozitivnih reakcija i velikog odaziva naših građana', odlučili su ih realizirati i u narednim godinama.

Domaći postaju stranci

'Cilj uvođenja besplatnih razgleda grada za Zagrepčane je edukacija i razvijanje svijesti o važnosti turizma, o pozitivnim učincima turizma na naš grad i o tome da su svi lokalni stanovnici značajni dionici uspješnosti Zagreba kao turističke destinacije. Ovim razgledima svi mi možemo naučiti nešto novo o našem gradu', rekli su nam iz Turističke zajednice, napominjući da je velik interes građana za ovakav sadržaj. Zato su grupe ograničene i mjesto se može rezervirati do popunjenja.

'Općenito, naše građane veseli to što na ovaj način mogu obnoviti postojeća i steći nova znanja o Zagrebu kao turističkoj destinaciji i upoznati se s turističkim, kulturnim i prirodnim potencijalima našeg grada', pojasnili su iz TZ-a grada Zagreba.

Redoviti razgled grada za Zagrepčane ne razlikuje se od onoga za strance, dodaju, ali građane stavlja 'u ulogu turista i zasigurno im je poseban doživljaj doživjeti Zagreb iz tog kuta'.