Podatke o najposuđivanijim knjigama unazad godinu dana potražili smo u Knjižnicama grada Zagreba, Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, Gradskoj knjižnici Rijeka te u Dubrovačkim knjižnicama i donosimo popis najpopularnijih domaćih i stranih autora, kao i pregled trendova i ukusa u raznim dijelovima zemlje te najnovije hitove kojima čitatelji nisu mogli odoljeti
Ukusi se teško mijenjaju, pokazuje tportalovo istraživanje najčitanijih knjiga u Hrvatskoj. Ako se izuzmu lektirni naslovi, u knjižnicama diljem zemlje i protekle su se godine, kao i obično, najviše posuđivali kriminalistički romani i trileri, pri čemu prednjače Paula Hawkins s 'Djevojkom u vlaku' (Mozaik knjiga) i hiperproduktivni norveški pisac Jo Nesbø koji u svibnju dolazi u Hrvatsku. I u Zagrebu i u Rijeci po četiri njegova romana su na popisima deset najposuđivanijih naslova, dok je Hawkins u Dubrovniku na prvome mjestu. U svim je ostalim krajevima druga, nakon Norvežanina Karla Ovea Knausgårda, koji je najpopularniji strani autor u Hrvatskoj, a kojem je nedavno izašao peti naslov.
Neodoljiva 'Moja borba'
Njegova autobiografska 'Moja borba' (OceanMore) svugdje je najčitanija, osim u Dubrovniku, gdje je (tek) na sedmom mjestu. U splitskoj Gradskoj knjižnici Marka Marulića, s druge strane, premašila je čak i lektire, a visoko kotira i u zagrebačkim knjižnicama u kojima je na osmom mjestu, iza školskih klasika poput 'Priča iz davnine', 'Družbe Pere Kvržice', 'Vlaka u snijegu' i 'Grge Čvarka'.
Od ostalih stranih autora prošle godine domaći su čitatelji najradije birali Elenu Ferrante, i to njezin raniji naslov 'Dane zaborava' (Profil), što je slučaj u Rijeci i u Splitu, gdje je ta knjiga na popisu deset najposuđivanijih. I u Zagrebu se 'Dani zaborava' čitaju više nego 'Genijalna prijateljica' (Profil), prvi dio napuljske tetralogije kojom se ova talijanska spisateljica i proslavila. Međutim u glavnom gradu nijedan od ta dva njezina naslova nije među vodećih deset, a pored spomenutog Knausgårda, jedino je istaknutom izraelskom piscu Amosu Ozu pošlo za rukom ugurati se na zagrebački popis najposuđivanijih, koji čine sami krimići. Ozov roman 'Juda', objavljen prošle godine (Fraktura), u kojem se bavi idejom izdaje kao temeljem nastanka kršćanstva, Zagrepčani su posudili 1402 puta u proteklih 12 mjeseci.
Jasna Kovačević, voditeljica Knjižnice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu
Čitatelji su uglavnom žene, njih 65 posto, i taj se podatak odnosi na većinu narodnih knjižnica u svijetu, kaže ravnateljica zagrebačke Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića Jasna Kovačević. Najviše čitaju oni u dobnoj skupini između 40 i 63 godine, a među korisnicima općenito oko 65 posto je neudanih, tj. neoženjenih. 'To je zanimljiv stratifikacijski uzorak čitatelja i čitateljica koji slobodno vrijeme provode čitajući, ali i posjećujući druge knjižničke programe, poput predstavljanja knjiga', smatra Kovačević. Veliku popularnost krimića kao žanra objašnjava time što se čitaju 'naizust' i imaju terapeutsku svrhu - nude bijeg od svih loših vijesti oko nas.
U Splitu je u istom periodu osobito popularan bio američko-afganistanski pisac Khaled Hosseini, a osim starijeg bestselera 'Gonič zmajeva' (Algoritam), čitao se njegov roman iz 2013. 'I odjeknuše gore' (Algoritam). Dubrovački su čitatelji pak rado birali 'La Templanzu – vinograd života' (Fraktura), novi bestseler španjolske autorice Maríje Dueñas, koja se proslavila romanom 'Vrijeme između krojenja' (Fraktura).
vezane vijesti
Domaći pisac kojeg čitaju posvuda
Od domaćih autora broj jedan posvuda je Kristian Novak, a među deset najposuđivanijih, uz 'Ciganina, ali najljepšeg' (OceanMore), redovito je njegov stariji roman 'Črna mati zemla' (OceanMore). U Zagrebu je 'Ciganin' na prvom mjestu, s 2519 posudbi, a 'Črna mati' na drugom, s 2217. Slijedi ih Damir Karakaš sa 'Sjećanjem šume' (Sandorf/Buybook), koja je u proteklih godinu dana u zagrebačkim knjižnicama posuđena 1289 puta. 'Susjed' (V.B.Z.), roman Marine Vujčić iz 2015., o ženi koja umisli vezu s muškarcem iz susjednog stana, na svim je popisima najposuđivanijih, a u Splitu je na drugom mjestu, nakon Novaka. Splitski čitatelji, osim toga, posuđuju njezino 'Otpusno pismo' (Hena com), koje potpisuje s tamo također popularnim Ivicom Ivaniševićem, te 'Mogla sam to biti ja' (Hena com), u kojemu Vujčić opisuje suočavanje s gubitkom voljene osobe i nudi hommage pokojnome ocu.
Drugi domaći autori koje čitatelji diljem Hrvatske rado biraju svakako su Goran Tribuson s romanom 'Vrijeme ljubavi' (Mozaik knjiga) iz 2017. te Pavao Pavličić s krimićem 'Hladna fronta' (Mozaik knjiga) iz 2016. Popularan je i Ivica Prtenjača, čije je 'Brdo' (V.B.Z.) u Rijeci na trećem mjestu najposuđivanijih. U Splitu su u top deset čak dva naslova Bekima Sejranovića, 'Tvoj sin Huckleberry Finn' (V.B.Z.) i 'Ljepši kraj' (Profil), dok mu je u Dubrovniku 'Dnevnik jednog nomada' (V.B.Z.) na trećem mjestu. Na krajnjem jugu zemlje rado se čita i Mani Gotovac, njeni romani 'Ćutim te' (Profil) i 'Snebivaš me' (Profil), a 'Doba mjedi' (TIM press) Slobodana Šnajdera na svim je popisima najposuđivanijih. Tako je i s romanima Slavenke Drakulić, čija je 'Mileva Einstein, teorija tuge' (Fraktura) na četvrtom mjestu u Zagrebu, dok Riječani radije čitaju stariju 'Doru i Minotaura: moj život s Picassom' (Fraktura). U Rijeci je, inače, na drugom mjestu knjiga Zorana Bručića '25 godina poslije: diploma za smrt' (Capitol festival: Propaganda).
Senzacije koje traju
Dalje od vodećih deset, širi popisi najposuđivanijih knjiga pokazuju da se u Hrvatskoj, dakako, čitaju dobro poznati, stariji svjetski bestseleri. Među njima se ističe 'Život djevojaka i žena' (OceanMore), roman kanadske nobelovke Alice Munro koji je u Zagrebu prošle godine posuđen 1238 puta. Tu je i 'Čovjek zvan Ove' (Fokus komunikacije) Fredrika Backmana, koji je 2012. u Švedskoj prodan u više od 500 tisuća primjeraka, te 'Mala pariška knjižara' (Mozaik knjiga) Njemice Nine George, književna senzacija o vlasniku plutajuće knjižare sagrađene u utrobi broda i usidrene na Seini.
Neven Ušumović, voditelj gradske knjižnice Umag
Na popularnost knjiga jako utječu mediji, film i televizija, tvrdi voditelj Gradske knjižnice Umag Neven Ušumović, a kao primjer navodi roman Renata Baretića 'Osmi povjerenik' iz 2003., kojeg su zbog ekranizacije prošle godine čitatelji masovno tražili pa su ga iz depoa vratili na police. Slično je i Margaret Atwood i njenom 'Sluškinjinom pričom', romanom koji je adaptiran u jako uspješnu seriju. 'Mi smo jedno vrijeme imali samo pohabani primjerak 'Sluškinjine priče' koji smo morali posuđivati jer su knjigu čitatelji stalno tražili. Doslovno sam molio Školsku knjigu da objavi taj roman', kaže Ušumović. Za fenomen Karla Ovea Knausgårda kaže da je samo potvrda čitateljske trajne sklonosti autobiografskoj literaturi, u koju se norveški pisac odlično uklopio.
Popularna je i 'Suprugova tajna' (Mozaik knjiga) Liane Moriarty, čije su 'Male laži' adaptirane u vrlo uspješnu seriju. 'Suprugova tajna' bila je bestseler New York Timesa kad je objavljena 2013. Ovdje je prevedena godinu kasnije, a očekuje i ekranizaciju s navodno Blake Lively u glavnoj ulozi. Tu su i ljubići 'Nakon tebe' (Profil) Jojo Moyes, nastavak hita 'Tu sam pred tobom', te 'Djevojka smeđih očiju' (Mozaik knjiga), četvrti roman Lise Kleypas o obitelji Travis, koji se osobito čita u Dubrovniku.
Novi hitovi
Od knjiga koje su u Hrvatskoj prevedene prošle godine, čitatelji su posuđivali melodramu jednog od najznačajnijih španjolskih suvremenih pisaca Javiera Maríasa 'Tako počinje zlo' (Profil), 'Posljednju ljubav babe Dunje' (Naklada Ljevak) rusko-njemačke autorice Aline Bronsky o starim ljudima koji se vraćaju umrijeti u ozračeni Černobil te roman Kenta Harufa, koji je preminuo 2014., 'Naše duše u noći' (Naklada Ljevak), koje je kritika ocijenila 'trijumfalnim završetkom izvanrednog književnog opusa'. Tu su i 'Stvar izbora' (Mozaik knjiga), kraj trilogije o liječničkoj obitelji Cole američkog romanopisca Noaha Gordona, te 'Linda, ona koju su ubili' (Fokus komunikacije), prvi dio trilogije švedskog kriminalista i pisca Leifa GW Perssona o detektivu Evartu Backstromu, kojeg je u Foxovoj seriji 'Backstrom' utjelovio Rainn Wilson. Čitali su se i uvijek popularni ljubići, među njima 'Pismo' (Mozaik knjiga) Kathryn Hughes, 'Ako se ikada sretnemo' (Znanje) Kate Eberle i 'Supruga vlasnika plantaže čaja' (Mozaik knjiga) Dinah Jefferies.
Među najpopularnijim publicističkim naslovima prednjači 'Razgovor s Bogom: jedan neobični dijalog' (V.B.Z.) Neala Donalda Walscha, čiji je četvrti nastavak u Hrvatskoj izašao prije nekoliko dana, a autor je ovih dana gostovao u Zagrebu te je održao niz predavanja. Čitaju se i bestseleri 'Sapiens: kratka povijest čovječanstva' (Fokus komunikacije) Yuvala Noaha Hararija i 'Žene koje trče s vukovima: mitovi i priče o arhetipu divlje žene' (Algoritam) Clarisse Pinkole Estés.
