Sastavljači Antologije hrvatske proze za mlade Ana Đokić i Ratko Bjelčić ističu da je osnovni kriterij za uvrštavanje pojedinog djela bio glavni junak koji je barem u jednom trenutku u romanu – tinejdžer, a svoj izbor ograničili su na prozu, kako kažu, 'urbane provenijencije'.

'Rad na Antologiji hrvatske proze za mlade trajao je godinu dana i predstavljao nam je veliko zadovoljstvo. Ovoga puta, taj posao nisu obavili književni teoretičari već – sami pisci. Tijekom rada na antologiji i djelima koja su bila u izboru, nametnuo nam se generalni dojam da, koliko god pisali o velikim problemima s kojima se njihovi junaci susreću - droga, mafija, problematičan školski sustav, sukobi s roditeljima - svi su autori bez iznimke imali namjeru zaštititi svoje junake. Zbog te, mogli bismo reći – roditeljske brižnosti, hrvatski romani u kojima je glavni junak tinejdžer imaju, u većoj ili manjoj mjeri, sretan svršetak', ističe Ana Đokić

'Nažalost, vrijeme u kojem živimo i učestalost nasilja među mladima, koje sve češće kulminira i ubojstvima adolescenata po gradovima diljem Hrvatske, ukazuju na to da je došlo vrijeme u kojem ni roditelji, a ni pisci ne mogu više zaštititi svoju djecu od nasilja. Završetkom antologije zaključno s 2008. ostaje nam samo konstatirati kako je njome završilo i dugogodišnje doba nevinosti, barem kada je u pitanju književnost za mlade. Za dvadesetak godina čekat će nas jedna bitno drugačija antologija hrvatske proze za mlade u kojoj će glavni junak tinejdžer biti prepušten samome sebi', dodaje Đokić.

'Antologija hrvatske proze za mlade' započinje ulomkom iz romana 'Smogovci' Hrvoja Hitreca, koji priređivači smatraju prekretnicom u literarnom izričaju kada je u pitanju književnosti za mlade i o mladima te prvim modernim hrvatskim romanom za tinejdžersku i onu malo stariju publiku.

Antologija se sastoji od dvaju svezaka. Prvim sveskom obuhvaćena su djela prvi put objavljena u razdoblje od 1976. do 1990. godine. U to vrijeme neki od uvrštenih autora već su bili književno priznati i poznati (Hrvoje Hitrec, Nada Iveljić, Dubravko Jelačić Bužimski, Tito Bilopavlović, Zlatko Krilić, Predrag Raos, Pajo Kanižaj, Zvonimir Balog), dok su drugi tek započinjali svoj književni uspon (Goran Tribuson, Miro Gavran).

U drugom svesku uvrštena su djela nastala nakon 1991. i, uz iznimku već ranije afirmiranih književnika (Višnja Stahuljak, Jadranko Bitenc, Sanja Pilić), okupljeni autori koji su se počeli ozbiljnije baviti književnošću nakon spomenute godine (Branka Primorac, Hrvoje Kovačević, Sanja Lovrenčić, Darko Macan, Zoran Pongrašić, Milica Lukšić, Silvija Šesto Stipaničić, Tomislav Zagoda, Maja Brajko-Livaković, Nada Mihelčić, Zvonko Todorovski, Želimir Hercigonja).