Baš kao što je slučaj sa starijom manifestacijom Noć muzeja, i Noć knjige se pokazala kao događaj za koji je važno znati izabrati. Dakle, u tih nekoliko sati, od 18 do 1 iza ponoći, ne može se, bez obzira na spremnost za trčanje po gradu, vidjeti i doživjeti sve, nego je potrebno unaprijed se odlučiti gdje se ide i zašto. Sastavljanjem plana unaprijed može se doživjeti najviše od Noći knjige, koja je nudila brojne promocije, čitanja, razgovore autora s publikom, radionice i igraonice, muzička intermezza pa i filmske projekcije. U Zagrebu je sve to bilo raspoređeno na brojnim lokacijama, a tportal je obišao njih desetak da bi osjetio atmosferu prve hrvatske Noći knjige.

U Algoritmu je bio pripremljen cjelovečernji program predstavljanja nekoliko autora i autorica, a među njima je dosta pažnje izazvala Tanja Mravak, nagrađena prošle godine za svoju odličnu zbirku proze 'Moramo pričati'. Mravak je prvo u razgovoru sa svojim urednikom Krunom Lokotarom pričala o pisanju i što joj ono znači, a onda je okupljenoj publici pročitala priču koja se skoro pa hipnotizirano slušala. No Algoritam je ipak vrvio posjetiteljima, pa je zapravo manji dio obraćao pažnju na promociju, dok su se ostali bacili na traženje povoljnih naslova na policama.

U Knjižnici Bogdan Ogrizović je također bila gužva, i to prvenstveno zbog predstavljanja dviju knjiga iz biblioteke Kontekst oko 20.30 sati. Pred mnogobrojnom publikom govorili su autori Nebojša Lujanović ('Orgulje iz Waldsassena') i sarajevski dramatičar Zlatko Topčić ('Završna riječ'), dok su u ulozi promotorica bile književna kritičarka Jagna Pogačnik i kazališna kritičarka Sanja Nikčević. U publici su se pak mogli vidjeti Predrag Matvejević te povjesničar Ivo Goldstein.

I dok je u Bogdanu Ogrizoviću vladala pristojna građanska atmosfera, više adrenalina je bilo u maloj rock knjižari Rockmark u Berislavićevoj ulici. Tamo je tijekom večeri održano nekoliko književnih promocija, a bilo je spremno i ozvučenje te mikrofoni za nastup Zdenke Kovačiček, koja je pjevanjem odala počast pokojnom Bošku Petroviću. Gužva je bila i u knjižari Vuković & Runjić, gdje su se mogli kupiti doista odlični naslovi po cijeni od 10 ili 20 kuna, koji su i prilično brzo razgrabljeni. Tek će se vidjeti koliki je ekonomski efekt Noći knjiga, ali se sigurno može reći da je kupovanja ipak bilo. Neke je za to možda i privukla ponuda kakvu je nudio antikvarijat Jesenski & Turk u Preradovićevoj – kupi knjigu, dobij pivo besplatno! Ipak, nije se kupovalo toliko da se čovjek treba plašiti pijanih literata koji zaplićući jezikom recitiraju 'Voćku poslije kiše'.

Manje-više su sve knjižare i knjižnice u centru grada bile ispunjene ljudima i oko 22 sata, s izuzetkom knjižare Verbuma u Teslinoj ulici, koja je doista zjapila prazna. Zato je bilo prilično zabavno u cafe baru Dvorište u Žerjavićevoj ulici, gdje je Milana Vuković-Runjić predstavljala literarne uratke svojih učenica s kursa kreativnog pisanja. Vesela ekipa se družila dva sata, i to na jednoj od najljepših, a prilično nepoznatih, lokacija u centru.

Vjerojatno je najveći intelektualni elitizam (u najboljem smislu) bio rezerviran za 'Književni petak u ponedjeljak', koji je suvereno vodio Tonči Valentić. Na tribini u knjižnici na Starčevićevom trgu sinoć se razgovaralo na temu 'Psihoanaliza i književnost', što je okupilo tridesetak zainteresiranih. Rasprava je bila dinamična, iako ponekad pretiha za one u zadnjim redovima, a diskutanti – među kojima se izdvajala profesorica na komparativnoj književnosti Lada Feldman Čale – znali su što i kako pričaju. Bistrilo se je li psihoanaliza fikcija ili znanost, zašto se Lacan nikad nije bavio Kafkom te je li Freud trebao dobiti Nobelovu nagradu za medicinu ili ne, a često je spominjan i omiljeni filozof studenata zagrebačkog Filozofskog, stanoviti Slavoj Žižek.

U isto vrijeme, nedaleko od Starčevićevog trga, u knjižari AGM-a u Importanne centru je svoje obožavatelje okupio hrvatski rubni znanstvenik Krešimir Mišak, koji je spremno pozirao za fotografije, potpisivao autograme i odgovarao na pitanja prisutnih. Mišak je promovirao biblioteku Obelisk koju uređuje nekoliko godina pa se sada ista već sastoji od devet naslova iz područja popularne znanosti.

Sve spomenuto je pak samo manji dio onoga što se sinoć u Zagrebu događalo u Noći knjiga. S obzirom da se ova manifestacija događa prvi put, odaziv publike je bio vrlo dobar, a sigurno će sljedeće godine biti još bolji. Dakle, potrebna je Noć knjige i u 2013, s time da se treba promisliti je li ponedjeljak pravi dan za tu noć, premda je ovogodišnje događanje bilo datumski vezano uz Svjetski dan knjige. A ne bi bilo loše imati ni malo pregledniju programsku knjižicu, čija sitna slova i ponekad neprecizni opisi nisu bili od pomoći. Ali to su u osnovi lako rješive tehničke zamjerke događaju kojem se itekako isplatilo prisustvovati.