Iako filmska i industrija računalnih igara imaju mnogo dodirnih točaka i trebale bi biti usmjerene jedna prema drugoj, suradnja dvaju sektora u Hrvatskoj gotovo da ne postoji - ne bi li se to promijenilo u četvrtak su se u Zagrebu prvi put susreli predstavnici obaju područja
"Te dvije kreativne industrije na prvi pogled uspješno funkcioniraju svaka sa svojim suradnicima i korisnicima, zbog čega se stječe dojam da mogu jedna bez druge", rekla je Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe - Ureda MEDIA, na susretu filmaša i 'game developera' u Cineplexxu Kaptol Centra, gdje se okupilo više od stotinu zainteresiranih za poboljšanje međusobne suradnje.
Petrović smatra kako je taj prvi susret dobra prilika da se tvrtke za proizvodnju računalnih igara predstave domaćim filmašima, koji su se dosad za to područje većinom usmjeravali prema inozemstvu.
Po njezinim riječima, mehanizmi europskog financiranja putem Potprograma MEDIA promijenili su se zadnjih godina, pa 'game developeri' mogu nastupati kao 'samostalni igrači', no unatoč tome u prošloj i ovoj godini nije bilo prijava iz Hrvatske.
Unatoč činjenici da se vrijednost brzorastuće industrije računalnih igara na svjetskom tržištu procjenjuje na oko 100 milijardi američkih dolara, uz godišnju stopu rasta od 10 posto, kao i aktivnosti domaćih 'game developera' u širim se krugovima u Hrvatskoj malo zna o tom području.
U Hrvatskoj trenutno djeluje dvadesetak tvrtki za izradu videoigara, s oko 400 osoba, a okuplja ih Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara, nastao po uzoru na slične strukovne udruge u svijetu, posebice regiji, koje su se pojavile kao podrška istočnoeuropskom 'boomu' razvoja igara.
"U Hrvatskoj postoji iznadprosječan broj studija za izradu videoigara, a 99,9 posto svojih proizvoda izvoze na inozemno tržište", rekao je Ante Vrdelja, tajnik tog klastera.
"Industrija videoigara na svjetskom tržištu po zaradi nadmašuje filmsku i glazbenu industriju zajedno, što ne govorimo zato da bi pokazali kako je jedan medij bolji od drugoga, nego da skrenemo pozornost koliko je taj medij stasao", dodao je.
Objasnio je kako se kreativci i developeri okupljaju u slične asocijacije i u regiji, gdje se to područje također ubrzano razvija. Primjerice, u Sloveniji je petnaest takvih tvrtki, u Austriji 120, u Češkoj 125, a u Rumunjskoj 65.
Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar ocijenio je kako filmaši i 'game developeri' imaju isto iskušenje - kako se zajednički artikulirati prema 'matrixu' oko nas, odnosno prema hrvatskom ili europskom javnom prostoru u kojemu vrijeme teče jako sporo.
Hribar smatra kako bi se unutar zajedničke platforme trebale pronaći linije financiranja, kao i točke sinergije između fabula domaćih filmova i videoigara, a možda i poticanja vrijednosti lokalne i europske kulture.
Nakon predstavljanja nekoliko studija za izradu računalnih i videoigara iz Hrvatske i regije te prikaza uspješnih primjera, o mogućnostima za nužnu i obostrano korisnu suradnju razgovaralo se i na okruglom stolu.