'Ovo je duboko provokativna knjiga o dramatičnim promjenama koje moramo poduzeti kako bismo spasili planet od financijskog ludila', kaže Naomi Klein o knjizi 'Vrijednost ničega' Raja Patela. Uskoro ćemo tu knjigu moći čitati u hrvatskom prijevodu, no taj nam blurb može poslužiti i kao najava novih publicističkih knjiga hrvatskih nakladnika – provokativnih knjiga o dramatičnim promjenama koje moramo poduzeti da bismo se spasili od ludila površnosti.

David Brooks: 'Društvena životinja'
(Mozaik)
Kolumnist The New York Timesa i autor bestselera 'Bobos in Paradise' godinama istražuje i objašnjava način na koji živimo. U 'Društvenoj se životinji' Brooks okreće temeljnim kategorijama ljudskog razvoja objašnjavajući ih kroz višeslojnu, prosvijetljenu analizu modela svakodnevnog života. Ovo je priča o tome kako nastaje uspjeh. Ispripovijedana je kroz životne priče multietničkog američkog bračnog para – Harolda i Erice, kroz priču o njihovom djetinjstvu, napredovanju, padovima, porazima i uspjehu. U proteklih trideset godina dogodila se prava znanstvena revolucija – o ljudskome mozgu saznali smo mnogo više nego što smo znali zadnjih tri tisućljeća. Pokazalo se da je nesvjesni um veći dio uma. Otkriveno je da to nije tamno i zakržljalo mjesto, već kreativno i začarano područje u kojem se obavlja većina onoga što naš mozak uistinu radi. To je carstvo emocija, intuicije, predrasuda, žudnji, genetskih predispozicija, osobina ličnosti i društvenih normi – carstvo u kojem nastaje karakter i gdje se donosi većina naših životno važnih odluka. Nesvjestan um prirodno je stanište 'Društvene životinje'.

Oliver Sacks: 'Muzikofilija'
(Algoritam)
Strastvene, suosjećajne priče neurologa Olivera Sacksa o ljudima pogođenima određenim neurološkim poremećajima mijenjaju način na koji promišljamo o našem umu i ljudskom iskustvu općenito. U svojoj knjizi 'Muzikofilija (Priče o glazbi i mozgu)' ovaj neurolog istražuje ekstremne načine na koje glazba utječe na naš mozak i kako nam čak i najjednostavnija skladba može promijeniti život. S medicinskim studijama koje pokrivaju sve aspekte života, od pojedinca koji nakon udara groma u dobi od četrdeset dvije godine postaje pijanist, preko skupine djece s Williamsovim sindromom koju se može nazvati hiperglazbenom vrstom, do ljudi koji boluju od amuzije, odnosno gubitka ritmičkog sluha, Sacks će nam pokazati kako utjecaj glazbe na nečiji život može biti presudan. Radilo se o potresnim pričama s tračkom nade, poput priča o oboljelima od Alzheimerove bolesti koji su u glazbi našli utjehu i smirenje, ili o pričama kako glazba neke od nas ponekad može doslovno izludjeti, kao u slučaju glazbenih halucinacija ili moždanog crva, jedno je sigurno: glazba je neodoljiva, očaravajuća, nezaboravna, neporecivo važna stvar u našim životima, a u 'Muzikofiliji' Sacks će nam pokazati zašto je tomu tako.

Katarina Peović Vuković: 'Mediji i kultura: Ideologija medija nakon decentralizacije'
(Jesenski i Turk)
Jesu li istinite tvrdnje da nas mediji zaglupljuju, opamećuju, otupljuju ili bistre? Determiniraju li nas mediji? Knjiga donosi četiri originalne studije koje tvrde suprotno - 'struktura medija ne utječe na društvenost, politiku, identitete, već je i sama izraz neke društvenosti, kulture'. Prva, 'Medij je simptom', pokazuje da je baština Marshalla McLuhana i danas nezaobilazna za razumijevanje suvremenih medijskih fenomena; druga, 'Postoji li politika otpora nakon decentralizacije?', daje širi mediološki okvir za aktualne prijepore oko političnosti medija. Esej 'Tri novomedijska šoka u Hrvata' analizira slučajeve nehotične pornografije i virtualnih premijera, nastalih, kako kaže autorica, 'u društvenoj matrici koja sve buduće sanadere formatira na isti način' i čini lažne intervjue podjednako uvjerljivima kao i - valjda - prave. I konačno, 'Praktički realno: kompjutorske igre' govori o ovaj put pravim medijskim igrama i otkriva njihovu sve manju 'praktičnu' razlučivost od posredovane stvarnosti. U preglednoj i jasno postavljenoj teorijskoj analizi Katarine Peović Vuković digitalna kultura nije tek predmet refleksije kao aktualna globalna pojava. Odnos između kulture u informacijskome dobu i artikulacije njezinih poruka u prostoru medijske produkcije i recepcije prelazi granice disciplina. Kada svijet postaje vladavina spektakla u znakovima medijske proizvodnje događaja, nastaje potreba za uvidom u tajnu ideologije koja stoji iza matrice društvenih perverzija moći. Ova knjiga nastoji biti odlučno na tom putu.

Gordana Frgačić: 'Zašto smo slabije plaćene?
Priručnik za žene koje žele više i bolje u poslovnom svijetu u kojem ipak vladaju muškarci'
(VBZ)
Istraživanja potvrđuju da su žene za isti posao u prosjeku manje plaćene od muškaraca. Gordana Frgačić taj problem, koji većina nastoji obraditi ‘u rukavicama’, naziva pravim imenom i potkrjepljuje konkretnim primjerima. Knjiga 'Zašto smo manje plaćene?' bez cenzure razotkriva predrasude i stereotipe s kojima se žene svakodnevno suočavaju u svojim radnim sredinama, ali i izvan radnog mjesta. Svi su primjeri istiniti i dogodili su se u stvarnim tvrtkama, iako je njihov identitet ostao sakriven. Autorica međutim ističe da velik broj zaposlenih žena za takve probleme često krivi druge (odnosno muškarce), a zapravo žene i same griješe, same sebe sabotiraju i postavljaju si prepreke, uskraćuju uspjehe i ponavljaju iste pogreške koje ih pretvaraju u loše statističke podatke. Gordana Frgačić u ovoj knjizi nudi niz korisnih savjeta i preporuka koji će pomoći svim zaposlenim ženama da se izbore za sebe na radnom mjestu, izbjegnu i isprave pogreške u stavu i ponašanju te pozitivno utječu na svoju karijeru.

Jonathan Safran Foer: 'Jesti životinje'
(Algoritam)
Jeste li znali da se na farmama pilićima ubrizgavaju slane otopine da bi meso koje se onda prodaje u dućanima izgledalo punije i bilo ukusnije? Znate li da se na farmama svinja praščićima čupaju zubi da bi ih se lakše hranilo te da ih se kastrira, i jedno i drugo bez ikakve anestezije? Otkako se 2002. godine pojavio na književnoj sceni, Jonathan Safran Foer ne prestaje iznenađivati javnost. Njegova dva romana proglašena su književnom senzacijom i osvojila su toliko književnih nagrada koliko prosječan romanopisac ne uspije ni s dvadeset, a s trećim napisanim djelom ponovno je uspio šokirati čitateljsku publiku i kritičare; radi se o memoarskim, desetogodišnjim istraživanjima o vegetarijanstvu. U očekivanju rođenja svog prvog djeteta, Foer je odlučio predstaviti si sve argumente za i protiv vegetarijanstva. Ono što je otkrio šokiralo je njega samoga, a šokirat će i svakog tko se upusti u čitanje ove knjige koja se čita poput najnapetijeg krimića. U svom apelu za prestanak konzumacije mesa Foer uspješno kombinira moraliziranje i pragmatizam, a da je vrlo uvjerljiv u svojoj argumentaciji, pokazuje i primjer poznate glumice Natalie Portman, koja je izjavila da je promijenila svoje prehrambene navike nakon čitanja ove knjige. Kombinirajući zastrašujuće činjenice, nevjerojatne anegdote i vlastiti spisateljski talent, Foer je napisao duboko osoban, nevjerojatno stručan i neosporno zastrašujući prikaz mesne industrije, ali i svijeta u kojem živimo.

Raj Patel: 'Vrijednost ničega'
(Fraktura)
'Ovo je duboko provokativna knjiga o dramatičnim promjenama koje moramo poduzeti da bismo spasili planet od financijskog ludila', kaže Naomi Klein. Započinjući opažanjem Oscara Wildea kako 'danas ljudi znaju cijenu svega i vrijednost ničega', Patel pokazuje da je način na koji vrednujemo i ocjenjujemo svijet potpuno promašen. Otkriva ekološku i socijalnu cijenu jednoga hamburgera (200 dolara) i propitkuje kako je uopće došlo do stvaranja tržišta. Tržište uništava okoliš, ubija solidarnost i sustavno zatire radnička prava. Ako ne želimo da tržište upravlja svim segmentima naših života, moramo učiti od organizacija koje su otkrile demokratske načine na koje ljudi, a ne samo vlade, igraju najvažniju ulogu u odlučivanju. Dijeljenje umjesto pohlepe, solidarnost umjesto natjecanja, zajedništvo umjesto udaljavanja. Vrijednost ničega otkriva da trenutačna svjetska kriza nije samo rezultat krive ekonomije, već i problem čitavog sustava.

Dean Duda: 'Kultura putovanja'
(Ljevak)
Na putovanju, među ritualima odlaska i povratka, odvija se mogući život književnosti, i to u nekoliko smjerova, kao u epizodi kad se Ana Karenjina nakon boravka u Moskvi i susreta s Vronskim vraća u Peterburg. Prva osoba koju vidi na kolodvoru jest njezin muž. Prvo što primijeti na njemu jesu klempave uši, nešto što prije putovanja nije uopće primjećivala. U toj se epizodi metaforički ogleda putnički kapital: vidi se ono što se ranije nije vidjelo. Ova je knjiga pokušaj pregleda načina na koji književnost sudjeluje u području koje se danas uvriježeno naziva kulturom putovanja i okuplja sve oblike, tekstove i prakse koji se vezuju uz putovanje – od turističkih vodiča, putopisa, romana, putničkih dnevnika, razglednica, fotografija i privatnih videosnimki do svih oblika mobilnosti, organizacije prometa, hodočašća, socijalnih vrijednosti koje oblikuju izbor odredišta i ponašanje na putovanju. Kompozicijski obuhvaća raspon od Odiseja do suvremenih postturističkih medijskih žanrova, a pobliže obrađuje primjere starogrčkoga ljubavnog romana, fantastičnih pripovijesti o putovanju, kasnoantičkih itinerarija i hodočašća, srednjovjekovnih putničkih figura i novovjekovnog nauka o putničkom umijeću; zatim praksu grand toura, demokratizaciju putovanja u XIX. stoljeću, nastanak modernog turizma i modernističko putovanje. Jednako tako, u knjizi se putovanje razmatra i s obzirom na rodnu podjelu, kolonijalnu praksu, potrošnju karakterističnu za kapitalističku proizvodnju slobodnog vremena i ideologiju koja, na primjer, oblikuje Krležinu gestu da, nakon što mu se zgadila matična sredina, jednog dana 1925. pljune na sve, uzme bočicu kolonjske vode, zbirku Vidrićevih pjesama i sljedeći dan otputuje u Rusiju.

Aleš Bunta: 'Privlačnost gluposti: Platon, Erazmo Roterdamski, Alan Ford'
(Ljevak)
Hvaljeno djelo slovenskog filozofa Aleša Bunte 'Privlačnost gluposti: Platon, Erazmo Roterdamski, Alan Ford' razrađuje poimanje gluposti kao očitu suprotnost mudrosti, znanju, spoznaji, a to razlikovanje začudo nije često bilo predmet filozofske analize. U suvremenim se filozofskim raspravama međutim opet pojavljuje sklonost analizi ovakvih jednostavnih oznaka odnosno iskustveno jasnih činjenica (sreće, tajne, dosade). Polazeći od ključnih tekstova filozofske tradicije (Platon, Aristotel, Erazmo…), Bunta dolazi do fenomena masovne kulture u kojima se odražavaju suvremeni pojavni oblici gluposti kao onoga 'drugoga' od spoznaje. Bunta je majstor pristupačnog oblika ukazivanja na najsloženije filozofske probleme i posredovanja potrebnih znanja. Čitateljima će biti posebno zanimljiv treći dio knjige koji se bavi filozofskim diskursom stripa Alan Ford koji ima kultni status na ovim prostorima. 'Privlačnost gluposti' u matičnoj je zemlji dobila brojne pohvale struke i šire čitateljske javnosti.

Jesse Bering: 'Instinkt za Boga: Psihologija duša, sudbine i smisla života'
(Ljevak)
Zašto se čak i najzagriženiji ateisti okreću Bogu kada im član obitelji teško oboli ili kada se nađu u neposrednoj opasnosti? Uz pomoć najnovijih znanstvenih dokaza, Jesse Bering istražuje kako svakodnevne misli, ponašanje i osjećaji ljudi otkrivaju unutarnju sklonost razmišljanju o Bogu koji duboko utječe na njihov javni i tajni život. U ovoj zanimljivoj i poticajnoj knjizi Bering tvrdi da taj religijski refleks nije iracionalna devijacija i da vjerovanje u Boga nije proizvod kulture ili egzistencijalni flaster, nego prirođena ljudska osobina koja se razvijala tisućljećima i koja je snažno i pozitivno utjecala na evoluciju. Knjiga 'Instinkt za Boga' na revolucionaran način koristi čvrste znanstvene dokaze kako bi pokazala da Bog nije obmana, nego sofisticirana kognitivna iluzija. Bering otkriva korijene religije u našoj sposobnosti da razmišljamo izvan svoje neposredne okoline i objašnjava zašto nas ta sposobnost vjerovanja razlikuje od drugih životinja. Ovo je knjiga uglednog evolucijskog psihologa i nagrađivanog kolumnista koja objašnjava vjerovanje u Boga iz znanstvene perspektive. Osim što ozbiljne ideje iznosi na razumljiv i zanimljiv način, Jesse Bering polazi od pristupa koji je promišljeniji i racionalniji od ekstremnih stajališta koja se tako često iznose na drugim stranama te velike debate.

Dario Grgić: 'Romantika je roba iz uvoza'
(Ljevak)
Poput svojih velikih prethodnika Igora Mandića, Ronalda Barthesa i Slavoja Žižeka, i Dario Grgić (1964) se u svojoj prvoj knjizi eseja predstavlja kao veliki demistifikator kojekakvih medijskih stvarnosti. U svojim tekstovima Grgić vješto i lucidno isprepleće reference i citate iz visoke i popularne kulture jer su za njega kao autora podjednako važni i filozofija i sport i film. Grgić je zapravo pisac načitanog srca, dakle iznimno znatiželjan i marljiv čitatelj koji se hrabro upušta u raspravu gdje god se pojavi važna tema. Poput Kiša, Ciorana, Tirnanića i tolikih drugih, i Grgić je sposoban podjednako suvislo raspravljati o religiji, ratovima, povijesti, politici, književnosti, uvijek demonstrirajući visok stupanj koncentracije i pismenosti. Slično Žižekovom tekstu, i Grgićevi iznenađujući zaključci i nove poante kao da dolaze same od sebe, a zapravo se pojavljuju kao rezultat svijesti temeljito prenakrcane knjigama, muzikom, filmovima i tko zna čime sve ne. Stoga 'Romantika je roba iz uvoza' slavi esej, kao danas pomalo zaboravljen žanr, i zbog toga je riječ o dragocjenom čitalačkom iskustvu.

Dražen Rajković: 'Hrvatski model financiranja Domovinskog rata 1990.-1995.'
(Jesenski i Turk)
Slobodni novinar specijaliziran za područje financija i ekonomije, nakon publicističke studije 'Kako je Ivo Sanader ukrao Hrvatsku', objavljuje znanstveno-istraživački rad o javnim financijama za vrijeme Domovinskog rata 1990-ih, s korisnim teorijskim dijelom, konstrukcijom idealnog općeg modela financiranja ratova.

Fareed Zakaria: 'Budućnost slobode: Liberalna demokracija kod kuće i u inozemstvu'
(Fraktura)
'Budućnost slobode' knjiga je Fareeda Zakarije koja analizira varijable što dopuštaju liberalnoj demokraciji da umjesto slobodnoga gradi što čvršće društvo. Demokracija, kao univerzalno pravo glasa, po Zakariji nije isto što i sloboda, koju definira kao slobodu govora, vjeroispovijesti i pravo na privatno vlasništvo. Zakaria ističe kako je Hitler postao njemački kancelar slobodnim izborima. Knjiga počinje povijesnim pregledom zapadne demokracije i njenih elemenata te primjene demokracije i slobode na Bliski istok. Objašnjava kako ne samo da liberalna demokracija može nastati iz autokracije (njegov je najistaknutiji primjer Južna Koreja), nego je i vjerojatnije da će nastati i trajati na taj način, pokušavajući prvo demokratizirati društvo, a potom ga liberalizirati (primjer je Zapadna Europa početkom 20. stoljeća). Moderne liberalne demokracije definira kao 'režime koji miješaju izbore i autoritarizam'.

Bruno Šimleša: 'U rukavicama mi je ionako prevruće'
(Ljevak)
'Odlučio sam napisati ovu knjigu jer mislim da rijetko zdravim razumom prilazimo duhovnosti. Ona se često svede na nekakve paušalne zaključke kako samo trebamo slušati svoj unutarnji glas i sve će biti u redu ili kako samo trebamo staviti ružičaste naočale i praviti se da je sve u redu pa će se nekako tajanstveno posložiti kockice našega života. Čini mi se da je zdravo i otvoreno srce jednako vrijedno kao i zdrav i otvoren um. Jedno bez drugoga jednostavno ne funkcioniraju i zato ćemo im pokloniti jednaku količinu pažnje!', kaže autor.