'Izlet u Rusiju', nazvan prema glasovitom putopisu Miroslava Krleže, program je koji će hrvatskoj književnoj publici predstaviti suvremenu rusku književnu scenu. U programu će gostovati neka od najznačajnijih imena suvremene književne i kulturne ruske scene: pisci, nakladnici, književni kritičari, novinari, glazbenici, likovni umjetnici, koji će u Puli predstaviti Rusiju iz vizure ljudi koji je žive u stvarnosti svakodnevice.

Selektorica 'Izleta u Rusiju' je Ivana Peruško, koja otkriva kako je došlo do suradnje sa Sajmom knjige te zbog čega u Pulu nije uspjela dovesti sve ruske pisce koje je htjela.

Kako je došlo do vaše suradnje s pulskim Sajmom knjiga i do nastanka programa 'Izlet u Rusiju'?

Suradnja zagrebačke rusistike, tj. Katedre za rusku književnost, na kojoj sam zaposlena kao viša asistentica i Pulskoga sajma knjiga dogodila se kao prirodni nastavak njihove prošlogodišnje suradnje s Odsjekom za turkologiju, kada se na Sajmu predstavljala turska književnost. Osobno mislim da je Magdalena Vodopija, direktorica Sajma, napravila izvrsnu stvar, povezavši dvije kompatibilne djelatnosti, koje dosad nažalost nisu surađivale na ovakav način. I doista, posve je logično da predstavljanje ruske književnosti i kulture na Sajmu pomogne i osmisli Katedra za rusku književnost Filozofskoga fakulteta jer bi ona za to trebala biti najstručnija. Zadovoljna sam što sam kao selektorica programa 'Izlet u Rusiju', uz podršku kolega s Katedre i cijeloga Sajma, ostvarila gotovo 80 posto od onoga što sam prvotno zamislila. Dakako, kada se pokreće ovako velik projekt neminovne su razne otegotne okolnosti (bilo da je posrijedi bolest bilo jednostavno viša sila) zbog kojih nije u mogućnosti realizirati plan onako kako je prvotno bio zamišljen. Sva sreća, mislim da smo ostvarili dobar, šarolik i nadasve bogat projekt, no neka o tome presudi publika. Osim predstavljanja pojedinačnih ruskih autora i ruskih klasika (Bulgakov i Brodski), kratke revije ruskoga suvremenoga filma i brojnih tribina o Rusiji, na pulskom Sajmu knjiga će u četvrtak, 5. prosinca, biti predstavljen poseban tematski broj časopisa Trećega programa HR, posvećen suvremenoj ruskoj književnosti, koji je nastao zajedničkim naporima Katedre za rusku književnost, Zavoda za književnost i mnogih drugih suradnika i kolega.

Ruska književnost i kultura nekoć su bile vrlo prisutne u Hrvatskoj. Danas je to definitivno drugačije. Kako tumačite tu promjenu?

Da, već godinama smo svjedoci zanemarivanja ruske književnosti i kulture (zapravo slavenskih književnosti općenito) u našem medijskom prostoru. Da je tomu tako, imamo 'zahvaliti' mnogim okolnostima, možda ponajprije političkim, no vjerodostojan odgovor na to pitanje zahtijevao bi odlazak u sad već daleku prošlost (Titovo 'ne' Staljinu, Krležin istup na Ljubljanskome kongresu) i intervenciju povjesničara, politologa i kulturologa koji su po tome pitanju mnogo stručniji od mene. Čini mi se da dio krivnje snose i mediji, zahvaljujući kojima je Rusija poslije raspada SSSR-a uglavnom prikazivana kao kaotična, opasna i zaostala zemlja. Kako god bilo, 'Izlet u Rusiju' kao jedan od programskih rukavaca ovogodišnjega Sajma knjiga u Puli, prvo je veliko predstavljanje ruske kulture na ovim prostorima u zadnjih dvadesetak godina. I statistike govore u prilog činjenici da se u posljednjih pet godina javlja sve veći interes za Rusiju i za sve što je s njome povezano.

Koja su ključna ima suvremene ruske književne scene, odnosno koje goste možemo očekivati u Puli?

Drago mi je što će Sajam otvoriti i zatvoriti dva ključna ženska glasa suvremene ruske proze: Tat'jana Tolstaja i Ljudmila Ulickaja. Tat'jana Tolstaja će predstaviti roman 'Kis' (Pelago, u prijevodu Igora Buljana) – jedan od najznačajnijih romana ruske suvremene književnosti. Ulickaja će predstaviti hrvatski prijevod romana Daniel Stein, u izdanju Frakture. I taj je roman preveo Igor Buljan, najaktivniji iz naraštaja mlađih prevoditelja ruske književnosti. Svojim će esejističkim šarmom publiku zasigurno osvojiti Aleksandr Genis – jedan od najblistavijih suvremenih ruskih književnih kritičara i kulturologa, koji u nas još nažalost nije preveden. Tu nam je priskočila predstaviti srpska Geopoetika koja vrijedno prati i objavljuje Genisov rad. Uvjerena sam da će hrvatski izdavači nakon Sajma ispraviti tu nepravdu i podariti hrvatskim čitateljima bar neke od mnogobrojnih Genisovih knjiga. O romanu 'Rusija u banani' (u prijevodu Fikreta Cacana, Edicije Božićević) govorit će njegov autor – Oleg Kašin – poznati ruski novinar koji je zbog političkih razloga 2010. godine zvjerski pretučen. Iako je vrijeme u kojemu živimo razdoblje apsolutne dominacije proze, slika suvremene ruske književnosti nezamisliva je bez stihova. Zbog toga će nas u okviru posebne večeri ruske poezije pjesnik Sergej Birjukov podsjetiti na slavu i sjaj ruske avangarde na krilima svoje 'zaumne' poezije.

Ljudmila Ulickaja jedna je od najvažnijih ruskih suvremenih autorica. Što karakterizira u tematskom i stilskom smislu njenu književnost?

Nema sumnje da je Ulickaja najprevođenija i najnagrađivanija ruska spisateljica, koja je svojim romanima i pričama doista stekla planetarnu slavu. Za nju se često lijepila etiketa feminističke autorice zbog upravo minuciozno izgrađenih ženskih likova u njezinim djelima. Ulickaja je autorica koja u svome stvaralaštvu učestalo propitkuje pitanje religije i morala, vjere i cinizma, ljubavi i dužnosti, ali i pitanje časti i ljudskoga dostojanstva. No valja imati na umu da postoje tri iznimno jake ženske autorice, apsolutne vladarice ruske suvremene scene – Ljudmila Petruševskaja (koju je New York Times ove godine opravdano proglasio najvećim ruskim živućim autorom!), Tat'jana Tolstaja i spomenuta Ulickaja. Cilj je bio ugostiti sve tri. Nažalost, Petruševskaja je bila primorana otkazati svoj dolazak (premda je velika ljubiteljica Istre, koju je opjevala i u stihovima i u prozi), no činjenica da će hrvatska publika upoznati dva od tri najutjecajnija ženska glasa suvremene ruske proze je – složit ćete se – velik uspjeh.