Pod nazivom 'Hrvatska ekspresija' predstavit će se dvanaest Meštrovićevih djela reprezentativnih za njegov umjetnički rad, od ranih djela poput skulpture 'Timor dei', nastale kada je imao samo 21 godinu i 'Laokona mojih dana' nastalog 1905., istodobno kada i virtuozni 'Zdenca života' koji će u Parizu biti izložen kao gipsani odljev na samom ulazu u Muzej Rodin, do portreta učitelja, suradnika i prijatelja Rodina - 'Umjetnik pri radu' nastalog u Rimu 1914. te remek-djela 'Job' iz 1946. i kipa 'Ivana Krstitelja' iz 1954., nastalog osam godina prije umjetnikove smrti.

Za ovu prigodu dvije su skulpture iz 1908., 'Muški torzo' i 'Velika studija ruke sa šakom gore', spojene u jedinstvenu kompozicijsku cjelinu 'Antejeva desnica' pa će na izložbi biti pokazano 13 skulptura, odnosno, 12 djela. Navedena djela predstavljaju presjek Meštrovićeva stvaralaštva, od najranije bečke, secesijsko-simbolističke faze, preko ekspresionističkih ostvarenja, prikaza ženskih aktova zagrebačkog perioda, sakralne tematike sve do zrele, američke faze.

Ivan Meštrović više od 40 godina nije izlagao u Parizu, a sada će njegova djela biti izložena uz bok jednog od najvećih i najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća, Augusta Rodina i to u njegovom 'domu'.

Naime, Muzej Rodin smiješen je u palači Biron iz 18. stoljeća u kojoj je Rodin živo i radio, od 1908. pa sve do svoje smrti, 1917. Kako bi isplatio državni stan i atelje, Rodin je svoja djela oporučno ostavio svojoj državi i narodu pa su tako ona ovdje izložena. Zanimljivo je da se Meštrovićeva izložba održava na 60. godišnjicu ugovora iz 1952. kojim je svoja djela darovao Hrvatskoj pa je i to svojevrsna podudarnost s Rodinom i palačom Biron, odnosno Muzejom Rodin.

Tri su Meštrovićeva djela izložena u zatvorenom prostoru Muzeja Rodin, a ostala u muzejskom vrtu u kojem se nalaze Rodinove najslavnije skulpture poput 'Mislioca', 'Poljupca', 'Građana Calaisa', 'Vrata pakla' te 'Balzaca' pa je i to jedno poštovanje koje je iskazano našem poznatom umjetniku povodom 50. obljetnice njegove smrti. U istom vrtu nalazi se i zapanjujućih dvije tisuće ružinih grmova.

Meštrovićeva djela posuđena su iz Ateljea Meštrović u Zagrebu (šest djela), Galerije Meštrović u Splitu (pet djela), Gliptoteke Hazu u Zagrebu (jedno djelo) i Krstionice Katedrale u Splitu (jedno djelo), a odabrali su ih Catherine Chevillot, ravnateljica Muzeja Rodin i Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića.

Pariška izložba pokušaj je da se baci novo svjetlo na dijalog između dvojice značajnih umjetnika pa će se, prvi put na jednom mjestu, javnosti predstaviti njihova korespondencija koja je tiskana u opsežnom katalogu na engleskom i francuskom jeziku. Kroz tu prepisku vidljivo je da su Meštrović i Rodin imali prisan prijateljski odnos unatoč tomu što su bili generacijski odvojeni. Naime, Rodin je bio 62 godine stariji od Meštrovića. Dva umjetnika prvi put su se susrela 1902., a njihova prepiska trajala je od 1909. do 1914. godine.

U istom katalogu objavljen je i Meštrovićev esej 'Sjećanje na Rodina' koji je napisao 1936. - dvadeset godina nakon Rodinove smrti.

Izložbu Ivana Meštrovića više od mjesec dana diljem Pariza najavljivali su jumbo plakati s fotografijom njegove skulpture 'Žena u grču' iz 1928. koja će biti izložena u vrtu Muzeju Rodin, a očekuje se da će izložbu, u muzeju jednog od najvažnijih i najpoznatijih umjetnika 20. stoljeća, vidjeti više od 200.000 posjetitelja.

Izložba u Parizu bit će otvorena do 6. siječnja iduće godine.