Retrospektiva uključuje nekoliko Wellesovih ostvarenja, film u kojem je ostvario manju ali pamtljivu ulogu te TV emisiju snimljenu tijekom njegovog boravka u Zagrebu, dok je izložbom obuhvaćena dokumentacija Wellesovih posjeta Hrvatskoj i sudjelovanja u našem kulturnom krugu.

Program uključuje filmove koje Welles režijski potpisuje: 'Stranac' iz 1946., jedini njegov film koji je doživio značajniji uspjeh na kino-blagajnama te 'Proces' (1963.), atmosferično ostvarenje hvaljeno zbog izuzetne kamere i sugestivne scenografije. Potonji je film sniman, među ostalim, na nekoliko zagrebačkih lokacija, od kojih je najambicioznija bila ona na Zagrebačkom velesajmu gdje je napravljen velebni ured Jozefa K.

U sklopu retrospektive prikazuje se i 'Tajna Nikole Tesle' (1980.) Krste Papića u kojem je Welles odigrao kratku ali pamtljivu ulogu američkog magnata J. P. Morgana, jednog od Teslinih financijera.

Kao posebnu poslasticu za TV nostalgičare, selektor Daniel Rafaelić u program je uvrstio emisiju TVZ '3, 2, 1... Kreni!' (1979.). Ovom prilikom donosimo ekskluzivni isječak iz spomenute emisije koju su vodili Ante Peterlić i Ranko Munitić u kojoj je Orson Welles gostovao u studiju TVZ u pratnji Oje Kodar. U isječku koji je bio izbačen iz objavljene verzije Welles govori o jednoj od najvećih tajni povijesti filma – riječi rosebud, koju građanin Kane u istoimenom filmu izgovara na samrti.

Osim filmskog programa, Wellesov jubilej bit će za vrijeme ZFF-a obilježen izložbom '100 godina Wellesa' u Gliptoteci HAZU (18. 11. – 16. 12.). Na njoj će se pokazati dokumentacija Wellesovih posjeta Hrvatskoj: za vrijeme snimanja 'Austerlitza Abela Gancea', filmova 'Proces' ili 'Dubina', na premijeri 'Bitke na Neretvi' u Sarajevu, ili za vrijeme susreta s predsjednikom Titom na Brdu kraj Kranja.

Izložbu prati katalog u koji su uvršteni najvažniji Wellesovi intervjui u našim medijima. Kako je riječ o redatelju koji je poznat kao multimedijalni eksperimentator, izložba pokazuje i radove hrvatskih umjetnika povezane na neki način s Wellesovim opusom: Danka Friščića, Luke Hrgovića, Željka Kipkea, Božice Dee Matasić, Antuna Borisa Švaljeka i Mije Vesovića. Autor likovnog dijela izložbe je Feđa Gavrilović, a filmsko-povijesnog Daniel Rafaelić.