'Rođen sam u jednom mađarskom selu, to je moj zavičaj. U njemu žive tvrdoglavi mađarski katolici, koji su po prirodi vrlo zatvoreni ljudi. Odrastao sam u seljačkoj obitelji u kojoj su tri naraštaja živjela pod jednim krovom', rekao je na predstavljanju svoje knjige 'Dobro došao!' mađarski pisac Krisztian Gresco, rođen 1976. u selu Szegvar u južnoj Mađarskoj.

I njegov roman tematizira provincijski život, sa svim njegovim pomalo čudnim ritualima i pravilima te tjeskobom i tihim očajem koji se ispostavlja kao temeljna emocija egzistencije u mađarskim pustarama, prema granici s Rumunjskom i Srbijom.

Riječ je o dijelu Mađarske koji se zove Olujni džep, regiji koja je svjetski lider po broju samoubojstava. Ukratko, zvuči kao odlično mjesto za sakupljanje literarnih ideja, pa nije ni čudo da je mladi mađarski pisac Grecso u svojem prvom romanu 'Dobro došao!' (koji je prevela Xenia Detoni, a izdala Fraktura) izabrao tematizirati svoj zavičaj i odrastanje u njemu. No, kako je naglasio autor, 'glavni lik nije alter ego', s obzirom na to da je riječ o mađarskom Židovu, koji kreće u istraživanje mračnih strana lokalne prošlosti.

Zato je 'Dobro došao!' prožet aktualnim temama, poput odnosa 'Istih prema Drugima', kako je to na Razotkrivanju definirao Grecso, ali i oplemenjen magijskim realizmom, koji nije stvoren samo za južnoameričke prašume, nego i istočnoeuropske stepe. Romanu zapravo prožima mnogo različitih tema, pa je u mađarskoj književnoj javnosti, naročito među tradicionalnijim autorima, najveći šok izazvalo opisivanje seksualnosti mladih.

Ipak, ključna je priča o životu na selu, s čime se autor (koji danas živi u gradu i radi kao urednik literarnog časopisa) i dalje mora nositi. Naime, nakon što je objavio svoju prvu zbirku novela 'Mama tračerica' u njegovom zavičaju izbio je skandal; nekoliko ljudi ga je htjelo tužiti na sudu, a seljani su počeli sakupljati potpise za peticiju kojom se tražio otkaz Grecsove majke s posla!

'Moj mlađi brat se bavi suvremenim plesom, a ja sam pisac. Možete misliti kako je mojoj majci kada je upitaju što im sinovi rade', rekao je poluironično, a polugorko Krisztian Grecso. U selu ga i često pitaju koliko on uopće voli svoj zavičaj, jer mu u svojoj prozi ne piše hvalospjeve, ali se ispostavilo da su lokalci mnogo zanimljiviji u romanu 'Dobro došao!' nego u novelama u 'Mami tračerici'.

Grecso piše i scenarije i drame, od kojih se jedna bavi uznemiravajuće katastrofalnim položajem Roma u mađarskom društvu. Jednostavno nazvana 'Cigani', ta je drama izazvala i određene kontroverze u tamošnjoj javnosti, jer opisuje ubojstva Roma, za koja u Mađarskoj rijetko tko kazneno odgovara. 'Mađari su nesposobni suočiti se s vlastitim pogreškama iz prošlosti', smatra Grecso, što je rečenica koja bi se u velikoj mjeri mogla primijeniti i na hrvatsko društvo. No zato valjda i postoje autori poput Christiana Grecsoa, nespremni ustuknuti pred malograđanskim kontroverzama, a željni suočavanja s istinom.