Jedna od najlošijih poslovnih odluka u povijesti vjerojatno pripada londonskom izdavaču Thomasu Cadellu, koji je u studenome 1797. odbio ponuđeni rukopis romana tada 22-godišnje Jane, piše britanski The Independent. Cadell je bio nov u tome poslu - otac mu je bio vodeća figura izdavačke industrije toga doba, ali Cadell mlađi nije imao osobita njuha za književnost te, kada je primio pismo od stanovitog velečasnog Georgea Austena, nepoznatog hampshirskog pastora, nije bio osobito impresioniran.

Velečasni Austen napisao mu je kako ima 'u svojem posjedu rukopis romana u tri toma naslovljen 'Prvi dojmovi'. Koliko bi ga stajalo, želio je znati velečasni, da se taj roman objavi i koliko bi Cadell bio spreman platiti za autorska prava? Odgovor je stigao gotovo uvredljivom brzinom: Austenovo je pismo vraćeno s naznakom 'Odbijeno i vraćeno poštom'.

Baš kao i glazbeni producent tvrtke Decca koji je 1962. odbio Beatlese uz tvrdnju da su 'gitaristička skupina na zalasku', Cadell je poživio da gorko zažali takvu odluku. Jer velečasni George pisao je u ime svoje kćeri Jane, a knjiga "Prvi dojmovi" ipak je objavljena 16 godina kasnije, 28. siječnja 1813., pod naslovom 'Ponos i predrasude' i postala jedno od najpopularnijih književnih djela u povijesti.

U proteklih 200 godina prodana je u više od 20 milijuna primjeraka u svijetu, a njezina se izdanja neprekidno obnavljaju.

Prva rečenica romana toliko je dobro poznata da je postala klišej: 'Univerzalno je priznata istina da bogatome neoženjenu čovjeku sigurno treba žena'. Univerzalno je priznata činjenica da je roman "Ponos i predrasude" jedan od najčitanijih romana svih vremena, ocjenjuje The Independent.

Priča o obitelji Bennet s petero kćeri koju njihova majka u što kraćem vremenu želi dobro i bogato udati i njihovim avanturama na bračnome tržištu ranog 19. stoljeća, nebrojeno je puta ekranizirana za televiziju i film, te se pokazala neobično prilagodljivom različitim kulturama i vidovima umjetničkog izražavanja.

Tako postoji i njena bollywoodska verzija ("Bride & Prejudice"), izraelska tv mini serija smještena u Galileji, japanska komedija ("Hana Yori Dango"), broadwayski mjuzikl, te čak i mormonska inačica ("Pride & Prejudice: a Latter-Day Comedy").

Knjiga je dobila na desetke metafikcijskih inačica i sequela, a lik Lizzie Bennet ima čak i vlastiti video blog (The Lizzie Bennet Diaries) te mini televizijsku seriju 'Lost in Austen' u kojoj zamjenjuje uloge s modernom američkom ženom.

Gospodin Darcy dobio je pak trilogiju 'Fitzwilliam Darcy, Gentleman' autorice Pamele Aidan i oktet spin-off romana Abigail Reynolds s naslovima poput "To Conquer Mr Darcy" (Osvojiti gospodina Darcyja) i "What Would Mr Darcy Do?" (Što bi učinio gospodin Darcy?).

Književna karijera Jane Austen (1775.-1817.) počela je 1810. kada je izdavač Thomas Egerton pristao objaviti njezin roman 'Razum i osjećaji'. Objavljen je pod pseudonimom i po narudžbi, s time da su izdavačka prava pripala Egertonu. Trošak tiska platili su Janein brat Henry i njegova supruga Eliza. Kada je roman 31. listopada 1811. ugledao svjetlo dana naišao je na dobar prijam i velik interes visokog društva, a svojoj je autorici uprihodio 140 funta. Egerton joj je za prava na "Ponos i predrasude" ponudio 110 funta.

Kada je u siječnju 1813. objavljen s cijenom od 18 šilinga, taj roman postao je instant hit kojega su podjednako srčano prihvatili i čitatelji i kritika.

Iako su brojne filmske adaptacije knjizi dale neizbrisiv imidž damskih šeširića, balskih haljina i pristojnog ponašanja, srž romana zapravo čini njegova heroina - živahna, samouvjerena, moralna i oštroumna, ali nadasve ponosna, Lizzie Bennet.

Dok čitatelji diljem svijeta već dva stoljeća posljednju stranicu romana okreću tužni što napuštaju taj čarobni svijet ženskog brbljanja, djevojačkih strahovanja, ljubavnih planiranja i romanse, ostaje paradoks da se u središtu jednog takvog legendarnog romantičnog književnog djela zapravo nalaze novac, oporuke, vlasništvo nad zemljom i golema imanja. Još je veći paradoks da o gospodarskim temeljima tadašnjeg britanskog društva s takvom otvorenošću i toliko trezveno progovara jedna usidjelica iz engleske srednje klase koja je pritom, iako je u vrijeme objave romana imala već 37 godina, bila mlada dvadesetogodišnjakinja kada je u devet mjeseci od listopada 1796. do ljeta 1797. u iznenadnom napadu inspiracije stvorila lik Lizzie Bennet.

Prije svoje preuranjene smrti 1817. Jane je još napisala nekoliko izuzetno popularnih romana 'Mansfield Park' (1814.), 'Emma' (1815.), te posmrtno objavljene 'Opatija Northanger' (1818.) i 'Pod tuđim utjecajem' (1818.), kao i neka kraća djela, te brojne pjesme, priče i igrokaze s kojima je često zabavljala obitelj i prijatelje.

Njezina se djela danas smatraju važnim karikama engleskog literarnog kanona. Uče se na sveučilištima i česta su tema mnogih školskih satova i kritika, a jedna od kuća gdje je Jane Austen živjela, u okolici Batha, danas je javni muzej.