Roman, povijesni ep i posveta Zagrebu 'Anđeo nestajanja' Slobodana Šnajdera predstavljen je u knjižari Fraktura, a autor je tom prigodom poručio kako je njime htio 'riješiti neke probleme iz našega grada i povijesti'
'Pisanje je stvar kondicije. Bojim se da više neću imati taj zamah niti ću moći napisati nove sastave. Htio sam riješiti neke probleme iz našega grada i povijesti. Anđa živi proturječja i plaća za njih', poručio je.
vezane vijesti
Glavna junakinja Anđa Berilo, djevojka bez imena, porijekla, služavka u kući prije Drugoga svjetskog rata koja se zaljubila u mladoga SKOJ-evca i nakon njegovoga hapšenja odlazi u partizane, istaknuo je u ime nakladnika urednik Seid Serdarević.
Nakon bijega u partizane vrati se u oslobođeni Zagreb. Pravedna je i nepotkupljiva te postaje sumnjivom svojim drugovima koji je odvode na Goli otok. Nanesenu nepravdu Anđa Berilo htjeti će ispraviti, no novo će vrijeme dotući i nju i kuću u kojoj je živjela, stoji u opisu na mrežnim stranicama Frakture.
'Anđa je zlorabljena i želi se osvetiti. Nađena je na smetlištu kod Drniša u vreći na kojoj je pisalo 'neka te prati sreća Anđo'. Žandar koji ju je našao upisao je Berilo i tako je ostalo. Ona je bila nahoče, superinteligentno. Imala je iskonski nagon za poštenjem', opisao je glavnu junakinju Šnajder. On je osam godina radio na romanu koji govori o povijesti 20. stoljeća, točnije o razdoblju neposredno prije Drugoga svjetskog rata do početka devedesetih.
'Prvi dio knjige je moj hommage zagrebačkoj ilegali, i taj dio ima dimenzije grčke tragedije. O tim ljudima koji danas ne postoje pisao sam s velikim poštovanjem', istaknuo je.
'Autor duboko ulazi u povijesnu problematiku. 'Anđeo nestajanja' je povijesni roman, roman o Zagrebu te roman o ljudima koji su vjerovali u ideale čak i kad su ih ideali iznevjerili', poručio je Serdarević, dodavši da se radi o ideji jednakosti i komunizma.
Slobodan Šnajder rođen je u Zagrebu 1948. Studirao je Čistu filozofiju i Anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Suosnovao i šesnaest godina uređivao kazališno-filmski časopis 'Prolog'. Pisao je za kazalište, te je njegova prva profesionalna izvedba 'Minigolf' održana 1969. u tadašnjem ZDK, današnjemu Dramskome kazalištu Gavella. Među njegovim izvedbama u inozemstvu nalaze se 'Hrvatski Faust' u Theater a.d. Ruhr (1987.), te Burgtheater, Beč (1993.).
Dosad objavio knjige proze: 'Knjiga o sitnom', 1996., '505 sa crtom (pripovijetke)', 2007. te romane 'Morendo', 2011. i 'Doba mjedi', 2016. 'Knjiga eseja Umrijeti u Hrvatskoj', izašla je kod Frakture, 2019., kao i peto izdanje 'Doba mjedi' na jeziku izvornika. Četvrto izašlo je kod novosadske Akademske knjige, 2021. Prometej, Zagreb, objavio je 'Izbor iz djela u devet svezaka, 2006. - 2007. 'Do zaključenja ove knjige, roman 'Doba mjedi' objavljen je na trinaest jezika.
