Tradicionalno gledajući, studentske izvedbe djela iz klasične literature teško da mogu pridobiti pažnju šire kulturne javnosti. No Mozartova 'Čarobna frula' koju su u prosincu prošle godine zajedno izveli studenti triju zagrebačkih akademija, Muzičke, Dramskih umjetnosti i Likovne, jasno je pokazala da 'juniorska' izvedba posve zaslužuje pažnju.

Povodom 340. obljetnice osnivanja Sveučilišta u Zagrebu, mlade snage nanovo su se odlučile na kolektivnu suradnju u scenskoj izvedbi kod nas rijetko izvođenog oratorija 'Ivan Grozni' Sergeja Prokofjeva. Nakon premijerne izvedbe u Grazu, hrvatska premijera zakazana je za subotu, 24. travnja, u Koncertnoj dvorani V. Lisinskog. Oratorij za soliste, pripovjedače, zbor i orkestar bit će izveden pod ravnanjem Pavla Dešpalja

Pripovjedači su studenti s Akademije dramskih umjetnosti, solisti, orkestar i zbor s Muzičke akademije, dok su multimedijske elemente i video materijal temeljen na istoimenom filmu Sergeja Ejzenštejna osmislili studenti Akademije likovnih umjetnosti.

Oratorij je jedno od dvaju djela nastalih u suradnji Prokofjeva sa sovjetskim redateljem Sergejom Ejzenštejnom (uz 'Ivana Groznog', Prokofjev je napisao glazbu i za 'Aleksandra Nevskog'). Film o povijesnom vladaru zamišljen je kao trilogija, iako je slavni redatelj kultne 'Podmornice Potemkin' snimio samo dva prva dijela (1944. i 1946. godine). Prvi je film osvojio Staljinovu nagradu, dok je drugi, zbog realističkog prikaza ruske povijesti, bio zabranjen.

Prokofjevljevo djelo, koje je kasnije Abram Stasevič preradio za koncertno izvođenje, podijeljeno je u 25 brojeva u kojima se prati život ruskog cara. Slijedeći jasnu naratološku liniju, u djelu se izmjenjuju monumentalni s intimnim trenucima, a naslonjeno je na suvremena glazbena strujanja, očita u bogatoj kromatici i melodijskim pomacima. U znanoj slavenskoj tradiciji, osjećaju se elementi ruskog folklora, jednako kao i utjecaji Wagnera i Musorgskog.

U utorak, 27. travnja, u Lisinskom slijedi pijanistički recital Miche Dichtera s djelima Beethovena, Bartoka, Liszta i Schuberta. Mischa Dichter (1945) doživio je proboj na međunarodnu scenu osvajanjem srebrne medalje 1966. na međunarodnom natjecanju Čajkovski u Moskvi. 1968. godine nastupio je s Njujorškom filharmonijom pod ravnanjem Leonarda Bernsteina, nakon čega su uslijedili nastupi s većinom relevantnih orkestara. Snimio je niz zapaženih albuma, među kojima su cijenjene interpretacije Liszta, Mussorskog i Stravinskog, a za njegov stil tvrdi se da skladno sjedinjuje dvije velike tradicije: rusku romantičku školu i njemački klasični stil.