Napadi na Ninu Obuljen Koržinek provodili su se na stranicama internetskih portala sklonih radikalnoj desnici te na konferenciji za novinare određenih braniteljskih udruga.

Za što se teretila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, odnosno HAVC?

1. Braniteljske udruge optužuju HAVC za navodni kriminal i navodno podižu tužbu protiv čelnih ljudi Hrvoja Hribara, ravnatelja HAVC-a, te Nine Obuljen Koržinek, tada kandidatkinje za ministricu kulture.

HAVC odbacuje sve optužbe i naziva ih 'neutemeljenim i instruiranim optužbama' te 'klevetničkim objavama' dijela udruga iz Domovinskog rata.

2. Nini Obuljen Koržinek najviše su zamjerali članstvo u Upravnom odboru HAVC-a optužujući je da je kao članica tog tijela odgovorna za sufinanciranje filma '15 minuta - Masakr u Dvoru' u produkciji Nukleus filma. Film su etiketirali kao 'pročetnički pamflet', u kojem je prema njihovom mišljenju 'difamiran hrvatski ratnik i hrvatska vojska kao počinitelj zločina'.

Nina Obuljen Koržinek je odbacila sve optužbe, napomenuvši da kao članica Upravnog odbora HAVC-a (od veljače 2015. godine) ni na koji način nije sudjelovala u donošenju odluka o financiranju filmova nego isključivo u nadziranju poslovanja HAVC-a kao ustanove. Naime, članovi Upravnog odbora HAVC-a nadziru programe rada i razvoja te se brinu da Centar djeluje u skladu sa zakonom, dakle ne bave se raspodjelom novca niti odlučuju o financiranju filmova. O raspodjeli novca za programske djelatnosti odlučuje drugo tijelo HAVC-a - Hrvatsko audiovizualno vijeće.

Nina Obuljen Koržinek je u svom priopćenju objasnila da je HAVC podrobno izvijestio ministra kulture, a zatim i javnost, kako je za film '15 minuta - Masakr u Dvoru' odobrio sredstva na temelju scenarija pristiglog na natječaj. U tom scenariju nije bilo spornih elemenata. Istaknula je da je producent filma, bez traženja odobrenja HAVC-a, jednostrano i po njezinom osobnom uvjerenju nedopustivo izmijenio odobreni scenarij i zatim ga mimo propisane procedure pustio u distribuciju. Nakon toga je HAVC poduzeo sve potrebne radnje te je producentu naloženo da vrati novac. Dakle, producentska kuća Nukleus je vratila novac nakon što je promijenila scenarij filma 'Masakr u Dvoru'.

Nina Obuljen Koržinek je za N1 izjavila da je Upravni odbor HAVC-a poslao Zlatku Hasanbegoviću 20 kartica vrlo detaljne ekspertize o slučaju tog filma, uključivši podatak o vraćenim sredstvima. Također je dodala da ne zna zašto Ministarstvo kulture o tome nije izvijestilo predstavnike braniteljskih udruga. Neiznošenjem podataka doprinijeli su medijskim manipulacijama, istaknula je, što je prijavljeno policiji i pravosuđu.

3. Neke braniteljske udruge optužile su je da falsificira i mjesto i ulogu – zakonsku obavezu Upravnog odbora HAVC-a, a to je nadzor nad zakonitošću rada HAVC-a, napominjući da su članovi Upravnog odbora HAVC-a bili dužni i zakonom obavezni smijeniti ravnatelja HAVC-a zbog više kršenja zakona.

Nina Obuljen Koržinek je istaknula u priopćenju da je u HAVC-u u proteklih nekoliko godina obavljen niz nadzora (Državna revizija, upravni nadzor, financijski nadzor Ministarstva financija itd.) i nisu utvrđene nikakve nepravilnosti koje se navode u medijima. Izjavila je da su sve te klevete i anonimne prijave koje godinama plasiraju iste osobe bile predmetom sudskih sporova. Donesene su zasad dvije nepravomoćne i jedna pravomoćna presuda hrvatskih sudova, u kojima se potvrđuje kako nikakvih nezakonitih radnji u dodjeli sredstava i radu HAVC-a nije bilo te da se u slučaju medijskih objava radi o neistinama i klevetama.

4.Nikola Kajkić, jedan od scenarista filma 'Ovčara – neispričana priča', ujedno predsjednik Nacionalnog sindikata policije, prozvao ju je da kao članica Upravnog odbora HAVC-a nije odobrila financiranje tog filma.

Nina Obuljen Koržinek je odgovorila da ne sudjeluje i da nikad nije sudjelovala u odluci o financiranju bilo kojeg filma, pa tako ni 'Ovčare', jer Upravno vijeće ne donosi odluke o raspodjeli novca. Također je objasnila da je HAVC financirao brojne filmove vezane uz Domovinski rat, od dokumentarnih do igranih filmova na temelju odabira scenarija. Zaključila je da je HAVC doista radio ono što mu je dužnost, da promovira hrvatski film i hrvatsku kulturu.

5. Branitelji je terete da je kao državna tajnica Ministarstva kulture 2008. godine knjige umirovljenog generala Slobodana Praljka, uglavnom o ratu u BiH te o odnosima Hrvatske i BiH, proglasila šundom, zbog čega je on navodno morao platiti više od 600.000 kuna PDV-a na ime neplaćenog poreza za tih osamnaest djela.

Nina Obuljen Koržinek izjavila je za N1 da nikad ništa nije proglasila šundom jer za to ne postoji osnova u zakonu te je odbacila takve optužbe nazvavši ih insinuacijama. U priopćenju poslanom medijima pojasnila je da je potpisala mišljenje stručnih službi kako se radi o brošurama, naglasivši da se riječ 'šund' uopće nije spomenula niti bi je ona ikad koristila. Dodala je i to da su u daljnjoj proceduri te knjige oslobođene PDV-a i tvrtka generala Praljka nije morala platiti nikakav porez. Na kraju je zaključila kako apsolutno podržava napore generala Praljka da dokumentima potkrijepi svoju obranu na sudu i misli da mu država u tom smislu treba pružiti svu moguću pomoć.

6.Zamjeraju joj i rad na mjestu predsjednice Programskog vijeća HRT-a u mandatu Gorana Radmana. Predbacuju joj navodnu cenzuru dokumentarnog serijala 'Zločini komunizma u Hrvatskoj' koji je nakon samo četiri epizode skinut s programa HRT-a.

Nakon objave ove vijesti 2014. godine stigao je odgovor HRT-a da će 'četvrta epizoda biti emitirana naknadno' jer je stav uredništva da ta tema zahtijeva širu javnu raspravu u kojoj će HRT organizirati i okrugli stol, a u sklopu kojeg će biti prikazana ta epizoda. Nina Obuljen Koržinek je tom prigodom istaknula da Programsko vijeće HRT-a nema zakonske osnove kojom bi moglo utjecati na takvu odluku, nego jedino može poslije pitati zašto je nešto učinjeno.

7. Na nekim portalima osvanule su i optužbe da je Ministarstvo kulture za vrijeme mandata ministra Bože Biškupića, kad je ona bila državna tajnica, financijski poduprlo objavljivanje znanstvene monografije lingvistice Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam'. Po njihovom mišljenju, ta je knjiga sporna jer negira postojanje hrvatskog jezika

Ministarstvo kulture je već tada poslalo očitovanje, koje je potpisala tadašnja državna tajnica Nina Obuljen, u kojem je objašnjeno da su se članovi Komisije vodili 'kriterijem stručne utemeljenosti i relativne zanimljivosti problematike, a nipošto ideološkim ili dnevnopolitičkim motivima'.