Na kraju bukove šume u malom selu Gornji Kuti, na sjeveru Gorskoga kotara, gdje živi tridesetak ljudi, smjestila se vjerojatno najmanja knjižnica i čitaonica u Hrvatskoj, koja čuva preko devet tisuća knjiga. Razgovarali smo s Gordanom Crnković, predsjednicom Udruge Hrvatska čitaonica sela Kuti koja se od 7. do 9. kolovoza predstavlja u sklopu Europske prijestolnice kulture Rijeka2020
Na inicijativu Antona Burića, 16 mještana sela Gornji Kuti, općina Brod Moravice, na sjeveru Gorskog kotara, osnovalo je, u jeku velike ekonomske krize, 22. studenog 1936. 'Hrvatsku čitaonicu sela Kuti - Gorski kotar'. Namjera je bila, priča nam Gordana Crnković, predsjednica Udruge Hrvatska čitaonica sela Kuti, educirati i informirati mještane, a sve se, od početaka do danas, radilo i radi volonterski.
'Tom čitaonicom, s posudbenom knjižnicom, njeni su pokretači željeli olakšati i oplemeniti život svojim sumještanima i sebi. Organizirali su kulturna i obrazovna događanja, imali dramsku, tamburašku i šahovsku sekciju. Bili su pretplaćeni na sve tiskovine i novine su 'šetale' od kuće do kuće, tako da svi mogu biti u tijeku s novostima', kaže Crnković dodajući da je selo tada imalo 179 stanovnika. Danas ih je ispod 30, uglavnom starije životne dobi, a brojni su mladi proteklih godina iselili trbuhom za kruhom.
'Cilj nam je sačuvati Gornje Kute, koji sada u svojoj čitaonici imaju preko 9000 knjiga, zbog čega rado kažemo da smo selo s najviše knjiga po stanovniku. Knjige su se uglavnom dobivale donacijama, neke su i kupljene. U fundusu nam je, primjerice, zbirka školskih knjiga od 1890. do 1895., vrlo interesantan uvid u to što su djeca toga vremena učila, a najmanja nam je knjiga Manifest kralja Josipa. Imamo i brojnih starih ilustriranih časopisa', kaže Crnković o knjižnici koja danas djeluje kao Udruga i broji oko 120 članova, mještana i njihovih iseljenih potomaka koji pri svakom posjetu zavičaju koriste usluge 'Sretne kućice'.
Crnković kaže kako je u dugoj povijesti čitaonice bilo i problema. Dugo vremena, među ostalim, nije imala stalnu adresu.
'Stanovala je u domovima mještana, prvo kod samog Burića, a potom kod ostalih koji su svi u svojim kućama osiguravali jedan ormar, stol i stolicu za čitatelje. Tek je kasnih 1970-ih dobila svoj stalni prostor, montažnu Sretnu kućicu koja i danas djeluje kao ljupka, mala i topla čitaonica', kaže Crnković.
Čitaonica, među ostalima, surađuje s Općinom Brod Moravice i Primorsko-goranskom županijom (koje financijski podupiru njezin rad) te s Osnovnom školom Brod Moravice, a poslužila je i kao inspiracija za slikovnicu autorica Karmen Delač-Petković i Dijane Arbanas, s ilustracijama Darka Macana. Napravljena je i predstava za djecu o ovoj jedinstvenoj čitaonici, 'Sretna kućica', a prikazana je na sceni Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Autorice scenarija su Ivana Đula i Milica Sinkauz, režiju potpisuje Morana Dolenc, glazbu Sandi Bratonja, a predstavu izvodi glumac Zlatko Vicić.
Hrvatska čitaonica sela Kuti dio je i programa 'Sretno selo Kuti', jednog od 27 susjedstava Rijeke2020, Europske prijestolnice kulture, a svoj središnji program Festivala susjedstava održat će od 7. do 9. kolovoza ove godine. Održat će se, među ostalim, izložba knjiga iz zbirke Sretne kućice 'Najmanja, najveća, najdeblja, najtanja, najčitanija knjiga i ona zaboravljena' te predstavljanje instalacije japanske umjetnice Akiko Sato 'Buna Bunar', nadahnut čarobnim prirodnim okruženjem sela Gornji Kuti.