Engleski pisac David Mitchell koji je svjetsku slavu stekao romanom 'Atlas oblaka', po kojem je snimljen poznati film s Tomom Hanksom i Halle Berry u glavnim ulogama, boravio je u petak u Zagrebu, gdje je u susretu s hrvatskom književnom publikom čitao svoje još neobjavljene priče te odgovarajući na pitanja čitatelja u vrlo duhovitom razgovoru otkrio ponešto o svojem pisanju i literarnim interesima
U svoj prvi posjet Hrvatskoj autor je doputovao u organizaciji Književnog kluba Bookse, tijekom trodnevnog posjeta nakon Zagreba će posjetiti i Dubrovnik, a susret sa zagrebačkim čitateljima moderirala je u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu Booksina Miljenka Buljević.
Razgovor sa svojim zagrebačkim obožavateljima, koji su napunili dvoranu Gorgona MSU-a, Mitchell je počeo vrlo efektno, izronivši iz potpunog mraka kao jedina osvijetljena figura u dvorani, čitanjem svoje još neobjavljene priče, napisane u jampskom pentametru.
vezane vijesti
Pisac je, međutim, upozorio kako on ustvari nije pjesnik: 'Živeći u Irskoj, gdje su se pjesnici praktički uzdigli do statusa bogova, mnoge od kojih i sam poznajem, nikada se ne bih usudio nazvati pjesnikom', rekao je.
'Nakon njih dolaze pisci kratkih priča, a tek na dnu brda, tamo gdje se slijeva sva prljavština, tek tamo žive romanopisci', našalio se. Junak u priči koju je pročitao, kako je pojasnio, 'živi u drugačijoj vremenskoj brzini od nas ostalih, i korištenjem rime zapravo sam samo htio stilski pokazati koliko se on razlikuje od nas'.
Istaknuo je kako je za hrvatsku publiku za razumijevanje te priče i uživanje u njoj ključan prijevod, jer 'ja kada pišem ne mogu biti u pravu ili u krivu – ja samo mogu bili loš ili dobar pisac, ali nikad u pravu ili u krivu, dok prijevod mora biti najbolja moguća verzija najmanje pogrešne verzije izvornika'. Stoga je uloga prevoditelja toliko važna da bi u savršenom svijetu njegovo ili njezino ime trebalo pisati na naslovnici, uz ime pisca, poručio je Mitchell.
David Mitchell (1969.) autor je sedam romana, piše i kratke priče te libreta za opere, a zajedno sa suprugom napisao je i dva prijevoda s japanskog. Za prvi roman 'Ghostwritten' (1999.) dobio je nagradu Mail on Sunday/John Llewellyn Rhys za najbolju knjigu autora mlađeg od 35 godina te je uvršten u uži izbor za Guardian First Book Award. Njegov drugi roman 'number9dream' (2001.) uvršten je u uži izbor za nagrade Booker i James Tait Black Memorial Prize, a 2003. časopis Granta uključio ga je u izbor najboljih mladih britanskih romanopisaca.
Zahvaljujući nagrađivanome 'Atlasu oblaka' iz 2004. (Geoffrey Faber Memorial Prize, South Bank Show Literature Award, Richard & Judy Best Read of the Year te u užem izboru za još šest nagrada uključujući Man Booker) Mitchell postaje velika književna zvijezda. Uzevši roman 'Atlas oblaka' za predložak, Lana i Andy Wachowski i Tom Tykwer snimili su 2012. godine istoimeni film.
Magazin Time proglasio ga je jednim od sto najutjecajnijih osoba na svijetu. Nakon 'Atlasa oblaka' (2008., preveo Saša Stančin) u Hrvatskoj su dosad objavljena još tri njegova romana, svi u izdanju nakladničke kuće Vuković&Runjić: 'Livada Crnog Labuda' (2009., Vlatka Valentić), koji je također bio u užem izboru za Man Bookera; 'Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta' (2014., Saša Stančin) i 'Koštani satovi' (2016., Saša Stančin). U povodu Mitchellova gostovanja u Hrvatskoj, upravo je objavljen autorov posljednji roman, 'Kuća Slade' (2015., Saša Stančin). Živi u pokrajini Cork u Irskoj sa suprugom i dvoje djece.
Buljević je istaknula kako Mitchell u svim svojim tekstovima posebnu pozornost pridaje vremenu. 'Vrijeme je za toga pisca toliko važna dimenzija da ono gotovo postaje zaseban lik; Mitchell ga prevodi u riječi, uranjajući čitatelja u protok vremena u kojemu se odvija njegovo djelo', rekla je.
'Vrijeme mi je bitno jer - ne vidim kako vrijeme može ne biti bitno?', odgovorio je Mitchell. 'Živimo u njemu, potrebne su nam tri dimenzije prostora, ali za postojanje nam je potrebno i vrijeme; ono je metronom naših života, ono nas postaruje, važno nam je kao što je voda bitna za delfina, u njemu živimo', istaknuo je pisac.
'Vrijeme me jako intrigira. Bezbroj je načina na koje možete ispričati neku priču; iz različitih perspektiva, kroz različite likove. Ali također ju možete ispričati i kroz različite vremenske raspone. Ja samo biram onaj koji mi se čini najpogodnijim za priču', dodao je. Istražuje različite brzine, 'ispipava' ih sve dok ne nađe onu vremensku brzinu koja najviše odgovara priči, sve dok ne pronađe sklad između vremena i svih ostalih elementa romana.
Otkrio je i kako jednako tako voli istraživati strukturu; u svojim romanima poigrava se različitim mogućnostima i oni ne moraju nužno slijediti linearnu radnju: 'Volim razmišljati kako strukturirati roman na način da najbolje odražava ideje, likove i samu priču', rekao je.
Jednako tako voli kroz različite romane provlačiti iste likove, jer 'ja sam istodobno i minimalist i maksimalist; želim pisati puno različitih kratkih odvojenih romana koji će se baviti raznim stvarima i oslikavati male portrete, ali istodobno obožavam slikati golema platna'.
Nakon razgovora, upriličena je projekcija filma 'Atlas oblaka'. Mitchell u Zagrebu ostaje i u subotu, kada će od 13 do 14 sati u knjižari Vuković&Runjić potpisivati svoje knjige, a navečer u 20 sati u Booksi će s turskom književnicom Ece Temelkuran razgovarati o književnosti i politici, te o politici književnosti.
U Dubrovniku će u nedjelju 23. rujna u Lazaretima – Kreativnoj četvrti Dubrovnika s Miljenkom Buljević razgovarati o odnosu književnosti i putovanja.
Njegovo gostovanje ostvareno je uz podršku Ministarstva kulture, Ureda za obrazovanje i kulturu Grada Zagreba i Grada Dubrovnika, te u partnerstvu s nakladničkom kućom Vuković&Runjić, Muzejom suvremene umjetnosti i Lazaretima – Kulturnom četvrti Dubrovnika.
