Nakon što je proračun za kulturu spao na 0,49 posto sveukupnog državnog proračuna, što je među povijesno najvišim i poražavajućim iznosima za kulturu otkako je Hrvatska neovisna, sve glasniji su apeli na to da Ministarstvo kulture mora odlučnim potezima spasiti hrvatsku kulturnu produkciju.

Najnovija upozorenja dolaze iz izdavačkog sektora koji je na koljenima, pa ne čudi i što je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić u Saboru dobila pitanje o tome što su prioriteti njezina resora u sljedećih godinu dana. No kako je pitanje došlo od zastupnika iz stranke kojoj pripada i sama Zlatar Violić, išlo je više u pravcu slavljenja ne baš primjetnih uspjeha Ministarstva kulture, a ne kritike zabrinjavajuće stvarnosti.

Zastupnik HNS-a Boris Blažeković je konstatirao da se 'u knjižare uvlače kocke za igranje, kaugume i pletene košare nisam najsretnija. Tek dvije ili tri zagrebačke knjižare nisu popustile pred tržišnim mehanizmima ali zato zjape prazne, kao da i u njima knjige čekaju da ih do kraja istjera špeceraj, krastavci u teglama, kraševi keksi. Već vidim bočice sa senfom pored Kanta i Hegela, boce s vinom uz stalak domaće poezije, usoljenu šunku pored realističkih romana, votka s Dostojevskim, tartufi uz Molierea, marinirani losos s Wildeom, dalo bi se to i zgodno kombinirati naročito u izlozima'.

Onda je Zlataričin stranački kolega Blažeković poantirao: 'To je citat, gospođo ministrice, iz vaše knjige 'Veliko spremanje' iz poglavlja 'Nestaju li knjižare' koje ste napisali 1993. Unatoč tome što je sve katastrofa u ovoj zemlji, kako nam već to stalno nameću dežurni katastrofičari, jučer ste, gospođo ministrice, otvorila najmasovniji, najveći Interliber do sada.'

Ministrica Zlatar je pak replicirala sljedeće: 'Osvrnula bih se prvo na jučerašnju situaciju, dakle na nove podatke koji dolaze iz sfere izdavaštva - jer od ovog teksta iz 1993. do danas je prošlo doista doslovno 20 godina - i ono što možemo kazati je to da su od 2008, ovoj recesijskoj krizi usprkos i u medijima i u izdavaštvu, kao i velikom gubitku radnih mjesta, usprkos padu prihoda, usprkos činjenici da su distribucija i broj naklada pali, izdavači preživjeli i naravno pitali smo se kako.

Izdavači su još uvijek u Hrvatskoj najčvršća i najveća kulturna industrija, kao što su i u Europi, a nedavno smo na Frankfurtskom sajmu potpisali Europsku deklaraciju o suradnji u izdavaštvu. Izdavači su - moram kazati i tu imamo u cjelini podršku Vlade - poduzetnici koji s jedne strane proizvode kulturu, proizvode umjetničko-znanstveno ili zabavno štivo svejedno, ali na kraju oni ostvaruju prihod, a Interliber, koji je godinama mjesto okupljanja, zapravo kulturni događaj, i u ove četiri recesijske godine bilježi stotinjak tisuća publike i svake godine sve veći rast prihoda usprkos padu cijene.'

Bila je ministrica kulture i malo konkretnija: 'Konkretne mjere koje se tiču samoga izdavaštva u ovoj godini tiču se poticanja čitanja, stvaranja nove publike, a ono što nam se čini najvažnije to je stvaranje mogućnosti, u dogovoru s resornim Ministarstvom financija, otvaranja povoljnijih kreditnih linija te bi i izdavači kao i drugi gospodarstvenici mogli kao ljudi skloni odgovornosti i poslovnim rizicima unaprijediti svoje poslovanje.'

Zlatar Violić je najavila da će se sljedeće godine otvoriti Muzej Apoksiomena na otoku Lošinju. Tu nije kraj s muzejima i njihovim otvaranjima u 2015: 'Zatim će se izložiti stalni postav Vučedola u Vučedolskoj dolini blizu Vukovara, zatim je tu Prirodoslovni muzej u Metkoviću i dva muzeja koja su vezana uz obljetnice 300 godina Sinjske alke, Muzej Sinjske alke, i uz 20 godina obljetnice Oluje, odnosno Dana domovinske zahvalnosti, muzej u Kninu.'

Sve to je moguće, zaključila je Zlatar, zbog 'konkretnog planiranja i dugogodišnjeg rada', te je obećala da je budućnost spomenutih muzeja 'održiva, bilo da je poslovno upravljanje menadžerski dogovoreno s lokalnom zajednicom, bilo da su i druga ministarstva' uključena u njihovo održavanje. Izdvojila je suradnju s Ministarstvom obrane i Ministarstvom branitelja oko Vojnog muzeja i onoga u Kninu te s Ministarstvom turizma u slučaju Apoksiomena i Vučedola.