Knjigu je objavio nakladnik VBZ u prijevodu Ive Karabaić Kraljević, a o njoj je u Slovenskom domu u zagrebačkoj Masarykovoj ulici uvodno govorio najpoznatiji hrvatski alpinist Stipe Božić

Kazao je kako je ta knjiga značajna iz više razloga, a ponajprije zato što je pisana rukom stranca, Kanađanke Bernadette McDonald, vrlo poznate spisateljice u žanru o povijesti svjetskog alpinizma.

'Radnja prati razvoj alpinizma u bivšoj državi, od Drugog svjetskog rata naovamo, a poseban je naglasak stavljen na razdoblje Domovinskog rata, odnosno na promjene koje su utjecale i na sam alpinizam. Velika važnost leži u tom objektivnom prikazu te konačno i publika izvan srednje Europe, dosad uskraćena, ima priliku upoznati veličinu srednjoeuropskog alpinizma i važnost njegova utjecaja na razvoj modernog alpinizma', rekao je Božić, koji je i autor predgovora knjige.

Urednik knjige Stjepan Ravić napomenuo je da su jugoslavenski alpinisti 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća bili u samom svjetskom vrhu.

'Njihov prvenstveni uspon na Everest zapadnim grebenom, jedan je od najzahtjevnijih i najtežih alpinističkih poduhvata tog doba. Ta knjiga svraća pozornost svjetske alpinističke javnosti na te uspjehe, u kojima je veliku ulogu igrao i naš Stipe Božić', istaknuo je Ravić.

Bernadette McDonald napisala je ukupno osam knjiga o alpinizmu i alpinističkoj kulturi, za koje je dobila brojna priznanja, uključujući i talijansku nagradu ITAS (2010.), te je dva puta proglašena laureatkinjom indijske nagrade Kekoo Naoroji za književnost (2008. i 2009.).

Njezina knjiga o poljskim alpinistima 'Penjači za slobodu' (Freedom Climbers, 2011.) osvojila je glavnu nagradu na uglednom kanadskom književno-filmskom festivalu Banff Mountain, britansku nagradu Boardman Tasker, te prestižnu književnu nagradu H. Adams Carter, koju dodjeljuje Američki alpinistički klub.

'Alpski ratnici' najnovija je knjiga te autorice, napisana 2015., a kritika ju je ocijenila njezinom najboljom dosad. Knjiga je najavljena kao epska priča na svim razinama; kronika planinarske kulture smještena u Istočnoj Europi, podno Julijskih Alpa, koja prikazuje alpinizam kao osobnu potragu za nacionalnim identitetom.

Zapanjujuće priče iz siromašne hladnoratovske sjene

Uspjeh slovenskog alpinizma, u kojem su i Hrvati imali udjela, u svijetu je nepravedno prešućivan, smatra McDonald, koja je jedna od najvećih poznavateljica povijesti svjetskog alpinizma.

Smetalo joj je što zapadni svijet ima tek selektivno znanje o svjetskom alpinizmu: svoju je knjigu posvetila zapanjujućim pričama koje imaju svoje važno mjesto u toj povijesti a koje, međutim, nisu naročito poznate u svijetu.

Dajući glas alpinistima koji su iz siromašne hladnoratovske sjene, koristeći se odjećom i opremom što su je sami izradili, uspjeli ući u arenu osam tisuća metara visokih vrhova, McDonald je ocrtala novi portret svjetske alpinističke povijesti.

Priče su to o fantastičnim uspjesima penjanja po, na više od tisuću metara visokim, najstrmijim i najopasnijim liticama, do vrhova Makalua, Mt. Everesta, K2, Manaslua, Dhaulagirija, ali i priče o tragedijama, jer penjanje po najvišim planinama svijeta, naročito ako je riječ o novim smjerovima, na samom je rubu života i smrti – čak pedeset posto penjača vrhunskih alpinista Božićeve generacije, kako sam ističe u predgovoru knjizi, poginulo je u planinama.

O knjizi je govorio i slovenski alpinist Viki Grošelj, najduži Božićev penjački partner i jedan od junaka knjige. Kazao je kako je riječ o izvrsno napisanom djelu koje pruža analitički i intiman uvid u bogatu, složenu, u svijetu relativno nepoznatu, povijest slovenskog i hrvatskog penjanja i njegov utjecaj na razvoj svjetskog alpinizma.

'Drago nam je da je autor te vrijedne knjige netko izvan ovog područja', rekao je Grošelj, koji se popeo na čak deset vrhova viših od osam tisuća metara.