Pisca je uvodno na tribini Razotkrivanje u Dvorani Müller Kina Europa predstavio glavni urednik Frakture Seid Serdarević koji je istaknuo kako je riječ o jednome od najvažnijih suvremenih belgijskih književnika, plodnome autoru čija je knjiga 'Slikar i rat' velika i moćna saga o osobnoj nesreći u globalnim događajima prošlog stoljeća.

Hertmans je predstavljanje svoje knjige otvorio opaskom kako on nije povjesničar, već u prvome redu pisac. 'Ono što mislite da ćete otkriti prije nego počnete pisati, ono što otkrivate tijekom samog procesa pisanja i ono što uviđate nakon što ste završili, sasvim je drukčije. Ono do čega pisac svojom intelektualnom čestitošću može doći jest da nikad neće pronaći istinu: pronaći će samo priče', poručio je.

Stefan Hertmans (1951.) nagrađivani je pjesnik, romanopisac i esejist, dobitnik niza nagrada. 'Slikar i rat' (2013.) njegov je šesti roman za koji je osvojio književnu nagradu AKO 2014. i Flamansku nagradu za književnost te ušao u uži izbor za književnu nagradu Libris, belgijsku nagradu De Gouden Boekenuil i Davidsfonds History Prize. Roman je preveden na šesnaest jezika. Na hrvatskome je upravo objavljen u izdanju Frakture u prijevodu s nizozemskog Romane Perečinec.

Najavljen kao kombinacija memoara i fikcijske biografije autorova djeda, skromnog slikara i strastvenog čovjeka, zaboravljenog heroja Prvog svjetskog rata, roman 'Slikar i rat' kritičari opisuju kao pravi književni klasik posvećen svima koji su iz krhotina svijeta što je ostao nakon ratnih razaranja uspjeli pronaći mjesto za život.

Život kao inspiracija

'Slikar i rat' roman je nastao na temelju autentičnog povijesnog dokumenta, dnevnicima Hertmansova djeda o njegovim iskustvima u Prvom svjetskom ratu, dvjema bilježnicama na 600-tinjak rukom pisanih stranica koje mu je djed dao netom prije smrti.

'Djed ih je počeo pisati 1963., kada sam ja imao 12 godina. Svi smo znali da kad god ne slika, piše, i znali smo da piše o ratu, ali nitko ga se nije usuđivao ništa pitati', kazao je Hertmans. 'Davši mi te bilježnice, dao mi je svoju dušu, ali tada me nije zanimalo vidjeti što je u njima ustvari', napomenuo je pisac kojemu je trebalo trideset godina kako bi se odvažio otvoriti djedove dnevnike i suočiti s višeslojnim temama koje otvaraju.

'On je čekao 50 godina nakon rata da počne pisati svoja sjećanja, a ja dodatnih 30 da ih pretočim u knjigu. Znači, ta je priča čekala 80 godina da konačno bude ispričana', dodao je.

Vrativši se s bojišnice, djed se zaljubio u djevojku koja je 1919. podlegla epidemiji španjolske groznice. Potom je postao slikar, poput svojeg oca, da bi se zatim oženio frigidnom starijom sestrom svoje velike ljubavi te ostatak života proveo u tihoj umjetničkoj strasti i skromnoj vjerskoj kontemplaciji.

'Toliko sam bio ganut onime što je djed napisao da mi je bilo strašno teško napisati tu knjigu', istaknuo je Hertmans. Dodatnu poteškoću predstavljao mu je jezik jer djed je pisao na arhaičnom flamanskom dijalektu, a nizozemski, flamanski jezik često se mijenja i samo se tijekom piščeva života rječnik i pravopis šest puta promijenio.

Knjiga je zahtijevala iscrpna istraživanja o Prvom svjetskom ratu, zbog čega je iščitao gomile povijesnih knjiga, a istodobno je svakako htio ispripovijedati priču koju još nitko nije napisao, napomenuo je. Rezultat je 'dokument temeljen na prošlosti u koji sam utkao i svoju priču, svoju obiteljsku autobiografiju, ali kroz prizmu mojeg djeda'.

U razgovoru koji je s autorom vodio književnik i urednik Roman Simić, pisac je još napomenuo kako ta knjiga 'nije samo knjiga o ratu, već i o tome što rat čini ljudskom životu'. 'To je knjiga o mnogo stvari, ali prije svega je to knjiga o vremenu, o tome što vrijeme čini ljudima, o tome kako se mijenjate dok starite, i kako možete biti duboko istraumatizirani i cijeli to život nositi u sebi', kazao je.

Hertmans je još napisao osam knjiga eseja, 14 zbirki poezije te tri drame, a trenutno radi na završetku romana temeljenog na tisuću godina starom hebrejskom dokumentu, u kojemu priča priču o životu kršćanske djevojke u vrijeme Prvog križarskog rata koja se iz ljubavi prema židovskome dječaku preobratila na židovstvo.