Pažnju na problem usmjerila nam je dugogodišnja članica knjižnice u Voltinom Nina Domazet, a u više od 40 godina članstva, kako kaže, nije doživjela nešto slično.

'Našoj knjižnici gravitira otprilike 20 tisuća stanovnika naselja, pa i šire, jer u blizini sve do Trešnjevačkog placa nema knjižnice za odrasle. U našoj knjižnici održava se velik broj zanimljivih programa za sve generacije, njih trenutno čak šest (Pljesak u 6, Čitateljski klub, Radionica mozaika, učenje kineskog...). Također, postoje čitaonica za odrasle i dječji odjel, umirovljenici dolaze čitati novine, a djeca popodne nakon škole dolaze pisati zadaću i poigrati se. Knjižničari koji rade u njoj pravi su profesionalci, iznimno zainteresirani za kvalitetan rad s čitateljima i stanovnicima naselja. To je pravi mali kulturni centar našeg naselja, mnogi ga jako vole i trebaju i nije točno da nema dovoljno zaposlenih, barem ne u našoj knjižnici', rekla nam je zabrinuta članica KGZ-a u Voltinom naselju.

Razgovarali smo i sa zaposlenikom KGZ-a, koji je htio ostati anoniman, a koji nam je izrazio zabrinutost za opstojnost knjižnica kao javnog prostora:

'Mnogi od nas koji radimo u KGZ-u smatramo da je to samo početak urušavanja sustava knjižnica u Zagrebu. Utočište smo za brojne ranjive skupine – dolaze nam beskućnici, članovi i nečlanovi, bake i djedovi s djecom koja pišu zadaće. Organiziramo izložbe mladih umjetnika, književne večeri, čitateljske klubove… Korisnici su zbunjeni, a nastradat će svi – i korisnici i zaposlenici, jer nejasno je kako će se odvijati programi. Po nama je to početak kraja javnih knjižnica', rekao nam je zaposlenik KGZ-a, dodajući da je popriličan broj radnika u posljednje vrijeme otišao u mirovinu, a iz uprave su im poručili da Grad nema novca za nova radna mjesta, što znači da se zamjene za uobičajene stvari, poput odlaska radnika na porodiljni dopust, čekaju i do godinu dana.

'Odlazak u jednu smjenu znači da će se dio programa morati gasiti, dio zaposlenih morat će promijeniti radno mjesto, a knjižnica će biti manje dostupna. Kulturna administracija 'promovira' čitanje i govori da kulturu treba spustiti u gradska naselja, tako da ona ne bude rezervirana za centar grada. A radi se upravo suprotno, tiho se gase manje lokalne knjižnice pod egidom manjka zaposlenih, radi štednje. Ne vjerujem da je ta mjera samo privremena, jer kao što znamo, privremeno lako postane stalno. Smatram to potpuno neprihvatljivim, to je štednja na pogrešnim stvarima, jer dobrobit društva su obrazovani i kulturni ljudi koji razmišljaju svojom glavom. Zato smo odlučili organizirati peticiju za normalan nastavak rada naše knjižnice i angažirali smo se u Mjesnom odboru A. Starčević da ne pristaju na ovakav potez', dodala je Domazet.

Nakon razgovora sa zabrinutom korisnicom i zaposlenikom jedne od zagrebačkih gradskih knjižnica odlučili smo se obratiti i Upravi KGZ-a da bismo dobili objašnjenje. Odgovorila nam je Janja Maras, stručna suradnica za marketing, odnose s javnošću i međunarodne odnose, potvrdivši navode zaposlenika da je mnogo radnika otišlo u mirovinu i da je tu nastao problem. Uslijed novonastale situacije KGZ nije u stanju organizirati cjelodnevni rad u svim svojim ispostavama. Maras je istaknula da je smjenski rad kvartovskih knjižnica privremena mjera koja bi se trebala obustaviti najkasnije do rujna, kada se očekuje početak rada novih zaposlenika, za čije se zaposlenje, odnosno za natječaj, čeka suglasnost Grada. Dodala je i da ostvaruju dobru suradnju s Gradom, koji je osnivač knjižnica, te nadležnim Gradskim uredom za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, neovisno o tome što se relativno nedavno promijenila vlast.