U protekla dva tjedna izdano je mnogo novih knjiga, a tportalova redakcija potrudila se probrati pet najzanimljivijih
'Dobrostive', Jonathan Littell, prevela Lea Kovács (Fraktura)
'Masovni ubojice gotovo uvijek su šutljivi. Ja sam jednoga htio natjerati da progovori.' Tim je riječima nagrađivani autor Jonathan Littell najavio sjećanja časnika SS-a Maximiliena Auea, pripovjedača jednog od najkontroverznijih književnih djela 21. stoljeća, maestralnog romana 'Dobrostive'. Rođen je u Alsaceu, otac mu je bio Nijemac, a majka Francuskinja, intelektualac je dobro upućen u književnost, filozofiju i glazbu, no Aue je uvjereni nacionalsocijalist, mladi doktor prava koji se slučajno pridružio SS-u - da izbjegne kazneni progon zbog homoseksualnog susreta. Ali što je slučaj? Je li ga baš on učinio sudionikom nekih od najmračnijih trenutaka novije svjetske povijesti: pored rovova za masovna smaknuća u Babinu Jaru, na Kavkazu, u staljingradskom kotlu, u Auschwitzu? Od poharanih ukrajinskih gradova pa sve do Hitlerova bunkera u razorenom Berlinu, Aue hladno i nemilosrdno opisuje zločine, krvnike i žrtve, do u najsitniji detalj oslikavajući ono što će postati provokativan, zastrašujuće živ portret Trećega Reicha: rat viđen očima krvnika. No 'Dobrostive' nisu samo 'novi Rat i mir', niti 'jedna od najsnažnijih knjiga ikada napisanih o nacizmu'. One su ujedno strmoglav skok u tamu obiteljskih odnosa i seksualnih opsesija. Načinom na koji u sudbini SS-Obersturmführera Maxa Auea prepleću povijest i privatni život, Littell zaziva duh klasične tragedije i svojim romanom ulazi u briljantan i mračan dijalog s besmrtnim djelima Eshila, Sofokla, Vasilija Grossmana i Lava Tolstoja.
'Riječka kriza', Dominique Kirchner Reill, preveo Mišo Grundler (Naklada Ljevak)
Rijeka, najmanja poslijeratna država sljednica, savršena je prilika za razotkrivanje napete i pragmatične drame života na ruševinama jednog carstva. Izvlačenje jednog od najpoznatijih poslijeratnih nacionalističkih revolta protiv Wilsonove diplomacije na površinu podsjeća nas na to da moramo biti oprezni kad pretpostavljamo da je politika temeljena na nacionalnosti bila uzrok mnogim nedaćama koje su snašle države sljednice. Povijest Rijeke daje nam pravo da osporimo mnoge takve pretpostavke te na nov način analiziramo poslijeratnu povijest i promašaje koji će kao bauk opsjedati Europu u nadolazećim desetljećima. No da bismo shvatili kako realnost života nakon propasti država utječe na naše shvaćanje Europe poslije Prvoga svjetskog rata, moramo biti svjesni toga da su priče koje smo učili i prepričavali gotovo stotinu godina zapravo prikrivale tu realnost. Tek tada moći ćemo shvatiti koliko stvarna povijest ove žarišne točke od grada u pitanje dovodi ne samo naše tumačenje događaja u Rijeci, nego i događanja diljem postimperijalne Europe. Dominique Kirchner Reill profesorica je povijesti na Sveučilištu u Miamiju.
'Maršal na Poljudu', Dragan Markovina (Hena Com)
Ima li ičega prirodnijeg od Tita koji se na bijeloj Vespi spušta u grad iz škvera? U kakvom su odnosu bili vođa bivše države i Split, a u kakvom su mogli biti? Zašto je njegov djelomični oponašatelj na čelu novostvorene države mogao postati predsjednik, ali nije mogao osvojiti srce dalmatinske prijestolnice i ekipe s Poljuda? Kako izgleda melankolija ljudi na odlasku, koji se svaki na svoj način mire s povijesnim porazom? Kakav je bio tok svijesti protagonista raspada rečene države, a kakav onih koji su u tom raspadu bili puki statisti? To su pitanja koja otvara i teme kojima se bavi drugo prozno fikcijsko ostvarenje povjesničara i publicista Dragana Markovine, a koje ovaj put dobiva i romaneskni zamah - s okusom mora i soli, gorčine, ali i miline, one hedonističke. U kolopletu priča o sasvim nedavnoj i već nešto nam davnijoj prošlosti, 'Maršal na Poljudu' govori nam umnogome i možda ponajprije o - sadašnjosti.
'Rješavamo ubojstva', Richard Osman, preveo Dražen Čulić (Stilus knjiga)
Richard Osman britanski je pisac, komičar, producent i televizijski voditelj. Njegov prvi serijal 'Klub istražitelja ubojstava četvrtkom' prodan je u više od 10 milijuna primjeraka. 'Rješavamo ubojstva' prva je knjiga novog, željno iščekivanog serijala. Riječ je o sjajnom krimiću koji će vas nasmijati, možda i dirnuti, s junacima koje ćete zasigurno obožavati. Napomenimo da je ovaj roman na prvom mjestu top-ljestvica najprodavanijih knjiga u Velikoj Britaniji, objavljuje se diljem svijeta, a na hrvatski ga je preveo Dražen Čulić. Ovaj uzbudljivi krimić prati Stevea Wheelera, istražitelja u mirovini, i njegovu snahu Amy, privatnu tjelohraniteljicu, u vrtoglavoj avanturi koja započinje na izoliranom otoku. Ubrzo se pojavljuje mrtvo tijelo i torba puna novca... A ono što slijedi jest humor, napetost i neodoljivi junaci koje ćete zavoljeti na prvu.
'Rad: Od prapovijesti do danas', James Suzman, prevela Svetlana Grubić Samaržija (Petrine knjige)
Posao kojim se bavimo daje nam smisao, oblikuje naše vrijednosti, određuje nam društveni status i nalaže kako ćemo provesti većinu vremena. Ali nije uvijek bilo tako: u 95 posto povijesti naše vrste rad nije imao takvo značenje. Kako to da je onda postao središnji organizacijski princip naših društava? I zašto u doba materijalnog obilja radimo više nego ikad? Od početaka života na Zemlji do sve automatiziranije sadašnjosti, istaknuti antropolog James Suzman na revolucionaran način prikazuje novu povijest čovječanstva kroz prizmu rada, dovodeći u pitanje naše ukorijenjene predodžbe o tome tko smo. Suzman je doktor znanosti, antropolog specijaliziran za proučavanje kojsanskih naroda južne Afrike. Dobitnik stipendije Smuts Commonwealth za afričke studije na Sveučilištu u Cambridgeu, danas je na čelu kompanije Antropos Ltd., čija je misija primjenjivanje antropoloških metoda pri rješavanju suvremenih društvenih i ekonomskih problema. Autor je više znanstvenih i popularnoznanstvenih radova. Živi i radi u Cambridgeu.
