U protekla dva tjedna izdano je mnogo novih knjiga, a tportalova redakcija potrudila se probrati pet najzanimljivijih
'Priče o dragom Bogu, Rainer Maria Rilke, prevela Marta Schwaiger (OceanMore)
'Priče o dragom Bogu', napisane između Rilkeova prvoga i drugoga putovanja u Rusiju u jesen 1899., najznačajnije su njegovo prozno djelo nakon romana 'Zapisci Maltea Lauridsa Briggea'. Svojevrsni su prozni pandan pjesničkoj zbirci 'Časoslov', u kojoj Rilke lirski obrađuje svoje rusko iskustvo. Tako ruske legende, kao i talijanski izvori te biblijski mit o stvaranju svijeta, u vrlo osobnom tumačenju, prožimaju cijelu knjigu. Rilke je 1921. godine napisao nekom svećeniku - koji je, očito zapanjen njegovim radikalno antiklerikalnim poimanjem Boga, tražio objašnjenje ove knjige - da je želio 'Boga iz sfere glasina prenijeti u područje neposrednoga i svakodnevnoga doživljaja'. Stoga su ove priče, kako stoji u podnaslovu prvog izdanja iz 1900. godine, 'priče koje su odrasli ispripovijedali djeci': djeci koja se oslobođena lažne poniznosti i svijesti o grijehu umiju s izvornom pobožnosti otvoriti ispripovijedanome. Kada djeca postavljaju pitanja, odrasli se često nađu pred zidom: Koliko zvijezda postoji? Kako izgledaju ruke milostiva Boga? I govori li on kineski? U ovim vedrim pričama Rilke, inspiriran Biblijom te putovanjima u Rusiju i Italiju, nastoji dati odgovor. Lakoća kojom se bavi tim pitanjima o ljudskom postojanju ohrabruje nas da život sa svim njegovim poteškoćama ne shvatimo previše ozbiljno. Jer Bog se može skriti bilo gdje, pa i u najmanjem napršnjaku. Ove poticajne priče užitak su i za mlade i za stare.
'Razgovori s krvnikom', Kazimierz Moczarski, preveo Slaven Kale (Srednja Europa)
Ova knjiga nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja - njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji jedan drugome u oči govore da su u ratu radili na međusobnoj likvidaciji), već i svjedočanstvo o tome kako se nacistička ideologija širila, kako su je rado prihvaćali i obični ljudi, i neobrazovani poput Stroopa, ali i obrazovani, te se pretvarali u beskrupulozne zločince koji ne prežu likvidirati stotine, tisuće, desetke i stotine tisuća ljudi samo zato što ih smatraju 'nižom vrstom', nedostojnima da žive zajedno... Poljski časnik Moczarski proveo je nakon Drugoga svjetskog rata 255 dana u ćeliji sa Stroopom, nacističkim generalom koji je likvidirao židovski geto u Varšavi 1943. godine. Nakon jedanaest godina zatvora i strašnih tortura pušten je na slobodu (1956.), a četvrt stoljeća kasnije objavio je ovo nevjerojatno svjedočanstvo o njihovim razgovorima. U knjizi se u tančine pokazuje narav totalitarnih sustava - i nacizma i komunističkoga staljinizma.
'Ja, Klaudije', Robert Graves, preveo Dinko Telećan (Sandorf)
Tiberije Klaudije Druz Neron Germanik preživio je intrige, borbe za prevlast i krvave čistke tijekom jednog od najnasilnijih povijesnih razdoblja - propasti ostataka Rimske Republike - jer ga baš nitko nije vidio kao prijetnju koju bi trebalo ukloniti. Naprotiv, zvali su ga 'idiot Klaudije', 'mucavac', 'ubogi stric'... Obitelj ga je prezirala i on se povukao i samo promatrao vrijeme u kojem je živio te sve bilježio u svojim memoarima, pa tako i svoj nenadani uspon na carsko prijestolje... 'Ja, Klaudije' najuspješniji je povijesni roman Roberta Gravesa, izvorno objavljen 1934. godine i preveden na desetke svjetskih jezika (prvi hrvatski prijevod Ise Velikanovića objavljen je u zagrebačkoj Minervi već 1938.). Ovim romanom Graves je čitavoj svjetskoj književnoj javnosti pokazao raskošan literarni talent, savršeno i precizno poznavanje i baratanje povijesnim materijalom te zapanjujuću maštovitost i lakoću u rekonstrukciji događaja koji nisu ostali zabilježeni u povijesnim izvorima. Možda preciznije od mnogih drugih velikana svjetske književnosti opisao je srž koruptivne razornosti koju utjecaj i moć daju pojedincu ponesenom trenutnom naklonošću sudbine. 'Ja, Klaudije' uvršten je na 14. mjesto od stotinu najboljih romana na engleskom jeziku u ediciji Modern Library, a magazin Time također ga je 2005. godine uvrstio među sto najboljih romana objavljenih od 1923. do danas, u istoj kategoriji. Stoga ne iznenađuje to da su u ovom utjecajnom romanu, na kojem su stasale generacije čitatelja, inspiraciju za svoje likove pronašli autori poput Georgea R. R. Martina ili pak scenarista 'Obitelji Soprano' Davida Chasea.
'Kaleidoskop', Zoran Žmirić i Korin(a) Hunjak, Naklada Fragment
'Koliko li je Zoran još pronašao načina na koje zlo truje dušu kad je gotovo samodopadno tako knjigu nazvao?! Jedva sam čekao dočepati se te knjige. Otvorio sam je već unaprijed prestravljen. Zatvorio sam je iscijeljen. Ni traga užasima prethodnih Zoranovih redaka. Ni traga paklu tako strašnom da bi ga samo ljudska duša mogla samoj sebi sazdati. Tek ljudskost, svakodnevna, razbijena poput traka svjetla kroz tisuću šarenih stakalaca. Ljudskost toliko obična da mora ganuti u svojoj nemoći. I - kroz nemoć - ljepoti. Ljudi su dobri, kao da je tom knjižicom Zoran zaključio, i kao takvi, ljudi su dragocjeni. Sve ono njihovo na što najmanje obraćamo pažnju možda je i najdragocjenije. Jer svaka sitnica kojom su im svakodnevice prožete krije u sebi jednu priču vrijednu pričanja. Vrijednu čuvanja. Zapisivanja. A jesu li vrijedne uprizorenja? Pokoja godina je prošla i 'Kaleidoskop' mi je ponovno u rukama. Strip! Adaptacije su uvijek problematične. Nešto što je tako moćno rasplesano u jednom mediju, u nekom drugom često se mora ponašati potpuno drukčije ne bi li ostalo rasplesano. Ali ako se drukčije ponaša, koliko je uopće moguće da zadrži svoje izvornosti? Jedna slika jest tisuću riječi, ali je i dalje tek jedna slika', napisao je o ovom izdanju Dalibor Talajić.
'U potrazi za Titovim punkerima', Barry Phillips (Rockmark)
'U potrazi za Titovim punkerima' prijevod je knjige koja izvorno na engleskom jeziku objavljena 2023. pod naslovom 'In Search of Tito’s Punks'. Demob, mladi street punk bend iz engleske provincije, snimio je 1981. pjesmu 'No Room For You', prodanu u nekoliko tisuća primjeraka prije nego što je iščeznula u zaborav. Trideset godina kasnije njezin autor i basist benda Barry Phillips saznao je da je slavna na području nekadašnje Jugoslavije i da su je obradila eminentna punk imena. Odakle sada pankeri u socijalističkoj Jugoslaviji, pitao se Phillips, i kakve veze s njima ima pjesma Demoba? Kako bi naučio što više o 'Titovim pankerima', njihovoj glazbi i razmišljanjima, obišao je Zagreb, Ljubljanu, Pulu, Novi Sad, Beograd i Kragujevac te porazgovarao s glavnim protagonistima (Pankrti, Darko Rundek, KUD Idijoti, Urbana gerila, Atheist Rap, KBO!...), novinarima, kritičarima, izdavačima i fanovima (Petar Janjatović, Aleksandar Dragaš, Zdenko Franjić, Marin Rosić...), donoseći na više od 300 stranica jedinstven uvid o vremenu i prostoru koji je tih godina zauzimao specifičan položaj u svijetu.
